*
 

Više zelenila za otporan, ugodan i zdraviji grad

Updated: Jun 25

Pariz želi postati najzelenija prijestolnica svijeta, a plan za sadnju 170.000 stabala do 2026. godine otkiva zamjenik pariške gradonačelnice Christophe Najdovski. Duž ulica, glavnih avenija i prometnih žila kucavica niknut će novi vrtovi i drvoredi, planira se i sadnja pet urbanih šuma, izrada „bioklimatskog“ prostornog plana pariške aglomeracije…



Ozelenjavanje Pariza jedan je od glavnih prioriteta pariške gradske uprave kako bi se njegovo stanovništvo u skoroj budućnosti moglo lakše nositi sa sve učestalijim i intenzivnijim toplinskim valovima te klimatskim promjenama.


Kult stabla uistinu pušta korijene u Parizu – u gradu koji je izrazito gusto izgrađen, s izraženim problemima nedostatka parkova i zelenih površina, velikog onečišćenja zraka, ugrožene biološke raznolikosti i suočavanja s klimatskim promjenama. Svako je stablo postalo predmetom poštovanja; uklanjanje samo jednog izaziva pravu dramu, a sadnja novih stabala te uređenje svake nove pa i najmanje zelene površine ili parka povod je za svečanost. Tijekom prošlogodišnjih lokalnih izbora na kojima je osvojila svoj drugi mandant, gradonačelnica Anne Hidalgo obećala je da će „u narednih šesti godina posaditi 170.000 stabala, i to gdje god je to moguće“.

Njezin zamjenik zadužen za ozelenjavanje grada, zelene površine, biološku raznolikost i zaštitu životinja, Christophe Najdovski (EELV – Zeleni), u svom razgovoru za francuski tjednik Le Journal du Dimanche u nedjelju je otkrio detalje „prvog plana Grada Pariza za sadnju stabala“, izrađenog u suradnji s nekoliko organizacija za zaštitu okoliša, koji u javno savjetovanje kreće već u srijedu 27. siječnja. Kako nema vremena za gubljenje, konačni plan mora usvojiti pariško Gradsko vijeće u ljeto 2021. godine.



„Želimo napisati pravi manifest za drveće u Parizu“, objašnjava Christophe Najdovski. „Ulog je velik: njime ćemo definirati urbani krajolik glavnog grada za idućih pedeset ili šezdeset godina, koliko zapravo iznosi očekivani životni vijek jednog stabla u gradu [nasuprot više od 100 godina u prirodi].“


Najdovski ističe „brojne usluge ekosustava“ koje stabla pružaju gradu i njegovim stanovnicima. Poboljšavaju kvalitetu zraka upijajući „do 150 kilograma CO2 po osobi godišnje, što je ekvivalent putovanju automobilom dužim od 1.000 kilometara“. Omogućuju ugodnu mikroklimu hlađenjem, odnosno „snižavanje temperature zraka do 8 °C tijekom toplinskih valova“. Najbolji su prirodni klima uređaji i „naši najbolji saveznici u borbi protiv klimatske krize“, pročišćavaju zrak od štetnih čestica i prašine, reguliraju i filtriraju kišnicu, omogućuju bolje održavanje i kvalitetu tla. Osim toga, vrlo su važna za biološku raznolikost jer je „na svakom stablu u prosjeku obitavaju 423 vrste insekata, a o pticama da i ne govorimo“. Konačno, pružaju „brojne koristi psihološkom i fiziološkom zdravlju stanovnika“.

Pariz trenutno raspolaže s pola milijuna stabala, od kojih se njih 300.000 nalazi u gradskim šumama – u dva „plućna krila“ grada, Bulonjskoj šumi (Bois de Boulogne) i Bois de Vincennes. Na gradskim je ulicama još 106.000 stabala, 41.500 u gradskim parkovima i vrtovima, 32.600 na grobljima te 12.270 u sklopu javnih zgrada i objekata. Broj stabala na privatnim zemljištima je za sada nepoznat.


Pariz trenutno raspolaže s pola milijuna stabala, od kojih se njih 300.000 nalazi u gradskim šumama – u dva „plućna krila“ grada, Bulonjskoj šumi (Bois de Boulogne) i Bois de Vincennes. Na gradskim je ulicama još 106.000 stabala, 41.500 u gradskim parkovima i vrtovima, 32.600 na grobljima te 12.270 u sklopu javnih zgrada i objekata. Broj stabala na privatnim zemljištima je za sada nepoznat.


Prvi zamjenik pariške gradonačelnice Emmanuel Grégoire (Socijalistička partija – PS) priprema reviziju postojećeg i izradu budućeg „bioklimatskog“ prostornog plana pariške aglomeracije, koji bi se nakon dvije godine javnog savjetovanja i jedne godine javne rasprave trebao usvojiti do kraja 2023. godine. Plan će se baviti zaštitom postojećeg zelenog fonda, ali i masovnom sadnjom stabala koja tek predstoji: „Novim će se propisima utvrditi da drveće ne smije biti tek jedan od elemenata prilagodbe klimatskim promjenama, već će biti stavljeno u srž svakog razvojnog projekta“, inzistira Christophe Najdovski. „Time pokrećemo pravu urbanu revoluciju!“



Uredila: Sanja Paić

Foto: Internet

62 views0 comments