Urbana intervencija na postojećem željezničkom stajalištu Maksimir
Updated: Apr 14, 2022
Planski pristup razvoju željezničkog sustava temelji se na maksimalnom iskorištavanju postojećih infrastrukturnih i prijevoznih sredstava te njihovu prilagođavanju budućim potrebama.

S obzirom da obnove postojećih stajališta nisu dio kratkoročnog strateškog plana obnove, predlažemo slijedeću urbanu intervenciju s prijedlogom idejnog rješenja te stvaranje nove poslovne suradnje sa ZOO vrt Zagreb.
DIJAGNOZA STANJA STAJALIŠTA MAKSIMIR
Grad Zagreb kao glavni grad Hrvatske, ali i grad poslovnih mogućnosti privlači velik broj ljudi koji u gradu ostaju kao stanovnici, stvaraju se nova naselja, grade novi stambeni objekti, širi se cestovna infrastruktura, uklanjaju zelene površine…
Velika je i svakodnevna migracije putnika koji putuju na posao ili u obrazovne institucije te se po završetku vraćaju u svoja mjesta. Željeznička pruga koja je nekad spajala prigradska mjesta s gradom, danas prolazi središtem grada i time postaje problem i izazov. Javni prijevoz željeznicom potrebno je maksimalno integrirati u javni gradski prijevoz.
Stajalište Maksimir je devastirano i zapušteno, a krov prokišnjava. Prljavo i išarano ostavlja loš dojam, dojam da nitko o tom stajalištu ne brine i da je ostavljeno putnicima ili slučajnim prolaznicima da na njemu ostave svoj trag. Također ostavlja dojam nesigurnog mjesta i građani/putnici ga izbjegavaju i koriste tek onoliko koliko moraju.
Na putu prema studentskom Kampusu ili naseljima Borongaj / Ravnice, građani, iako postoje pothodnici, često prelaze prugu preko divljih prijelaza, netom uz autobusna stajališta ZET-a i na taj način ugrožavaju život. Prometna kultura je niska.
Nezadovoljavajući je sustav informiranja putnika na željezničkom stajalištu Maksimir, kako o prometovanju vlakova tako i o destinacijama u blizini.
Nedaleko stajališta Maksimir (cca 1 km) nalazi se zelena oaza, park Maksimir i u sklopu parka ZOO vrt. Uz sam park prolazi tramvajska pruga. Vožnja tramvajem je atraktivna, ali dugo traje. Vlakom iz Podsuseda ili Sesveta do stajališta Maksimir treba 20-tak minuta. Uz ZOO vrt nema dovoljno parkirnog prostora, a izgradnja novog parkirališta dodatno bi uništavala zelene površine uz park Maksimir.
BUDUĆE PROGNOZE
Europska unija (EU) potiče integralni javni gradski prijevoz i što više korištenje željezničkog prometa. Također podržava projekte za razvoj parkova i očuvanje zelenih površina. EU potiče i kretanje građana u cilju očuvanja zdravlja – najdeblja smo nacija u EU. Potiču se projekti koji osiguravaju stvaranje održivih gradova i prometnih rješenja.
RAZVOJNA TERAPIJA
Čovjeku je mjesto u središtu prometnog sustava i održivih gradova.
Vlasnik željezničke infrastrukture (HŽI) kao pokretač inovativnih i edukativnih prometnih rješenja povezuje željezničko stajalište Maksimir s parkom Maksimir i ZOO vrtom. Uređuje i oblikuje stajalište Maksimir u „bojama“ ZOO i upoznaje putnike sa svojom maskotom žapcem Andrijom. Sustavom informiranja putnika kreira pješačku rutu prema ZOO vrtu i potiče građane na hodanje. Podržava smjer kojim se uređuje ZOO vrt te pronalazi unutar ZOO vrta mjesto za žapca Andriju i edukaciju „Vlak je uvijek brži“. Uz podršku zdravim smjernicama života i očuvanja zelenih površina, educira posjetitelje ZOO vrta o sigurnosti željezničkog prometa.
Bojanjem stajališta Maksimir u suradnji sa poznatim zagrebačkim grafiterom, dobiva se grafiterska scena na svojoj strani i širi jasna poruku: „Podržavamo street art umjetnost, ali ne i devastaciju!“
REALIZACIJA PROJEKTA
Osim klasične faune, postoji drugačiji životinjski svijet, urbane životinje, a koje žive i komuniciraju u prometnom okruženju i dio su prometne džungle.
Jedna od njih je i maskota edukativno-preventivne akcije HŽI-a „Vlak je uvijek brži“ (VJUB), žabac Andrija. Uloga maskote je da kao lice brenda stvori ili pomogne održavati imidž i da komunicira s ciljanom skupinom slanjem određenih informacija. Maskota prvotno nije zamišljena kao žabac već „nedefinirani prometni znak željezničko-cestovnog prijelaza (ŽCP)“, ali u razigranim i maštovitim dječjim glavama, prepoznat je i svrstan među žabe i VJUB edukatori su ga kao žapca prihvatili i na taj način komuniciraju u školama s djecom.
Obzirom da edukacija VJUB-a podrazumijeva komunikaciju prije svega s djecom i mladima, a zatim i odraslima koji često probude dijete u sebi, žabac Andrija je dobro prihvaćen među svim dionicima prometa. VJUB edukacija informira i educira korisnike o pravilnom, ali i rizičnom ponašanju uz prugu i željezničko okruženje, a koje je dio upravo urbane džungle.
Znamo da je pasivno i nenametljivo učenje, „edukacija u hodu“, komunikacija izvan službenih mjesta obavezne edukacije danas najbolja vrsta edukacije. U vrijeme trajanja pandemije korone, online nastave i minimizirane mogućnosti odlaska u škole, suradnja sa ZOO jedno je od najboljih mogućih rješenja nastavka VJUB priče i svakako dio društvene odgovornosti poduzeća (DOP).




Autor: Sanja Paić
Grafiter: Oscar Gianpaoli