Uključimo mozak za sigurniji promet

Zadnjih dana bavim se istraživanjem sigurnosti života i zdravlja na Hendrixovom mostu i nekako se logično postavilo pitanje – postoji li statistika koja grupira izvanredne događaje na pružnim građevinama, mostovima i tunelima prvenstveno? Očekivano, kod nas se ne vode takva grupacije. Sve me je to vratilo u prošlost kad sam bio na izlaganju engleskih kolega u Grupi za sigurnost u UIC-u. Način na koji oni vode svoje statistike je svjetlosnim godinama udaljen od većine drugih željeznica. Tako npr. kod mostova razlikuju nesreće prilikom pada na mostu, prilikom pada s mosta i prilikom pregaženja na mostu. Na taj način mogu dobiti puno točnije informacije nego onako kad se to daje iz rukava. E sad, kad smo već kod Engleza kod nas je ustaljena priča kako se u Engleskoj povećao broj ozbiljnih nesreća nakon što se proces održavanja željezničke infrastrukture privatizirao. Sljedeći kolega, Englez, na toj radionici je upravo govorio o toj netočnoj tezi i naveo primjer kako su ozbiljne nesreće bile i prije privatizacije. Naglasio je kako se broj nesreća smanjio upravo preventivnim aktivnostima temeljenim na kvalitetnim statistikama i analizama vezanim uz sigurnost prometa. Kod nas je i dalje lakše reći kako je privatizacija kriva za nesreće u Engleskoj nego uključiti mozak i pokušati smisleno razmišljati.

Zbog svega navedenog studentima Menadžmenta poslovne sigurnosti dajem vježbe iz De Bonovog tečaja razmišljanja koji kaže:

· zapanjujuće je koliko malo pozornosti sustav obrazovanja poklanja umijeću razmišljanja. Vlada apsolutno uvjerenje da su informacije i inteligencija dostatne – ima visokointeligentnih ljudi koji su slabi mislioci i nekih manje inteligentnih ljudi koji su bolji mislioci

· škola odbacuje 2/3 talenata u društvu

· čak 90% pogrešaka u razmišljanju posljedica je pogrešaka u percepciji, a ne u logici.

Prema De Bonu ako jasno vidimo svijet oko sebe, naše razmišljanje i postupci bit će odgovarajući. Učiti razmišljati dopušta nam da preuzmemo nadzor nad svojim životom – umjesto da smo žrtve okolnosti, emocija i drugih ljudi, možemo dobro promisliti i donijeti vlastite odluke.

Ovo su samo neki od razloga zašto Englezi danas bolje percipiraju sigurnost prometa od nas i zašto bolje upravljaju rizicima, a ne okreću glavu od njih. Korisni alati razmišljanja koje De Bono obrađuje su:

1. AGO (meta, cilj, svrha) – usmjeravanje aktivnosti na utvrđivanje cilja ili mete (daleko ili blizu, široko ili usko) te općih smjernica i trenutnih pomaka (taktika)

2. PMI (+, -, interesantno) - razmišljanje o pozitivnim, negativnim te interesantnim bodovima

3. FI-FO (Informacija-Ulaz – Informacija-Izlaz) – promišljen pregled već postojećih informacija i onoga što još treba pribaviti

4. APC (alternativa, mogućnost, izbor) – promišljeno razmišljanje za alternativama

5. OPV (mišljenje drugih) – preusmjeravanje pozornosti na druge ljude uključene u situaciju: prepoznavanje drugih ljudi i „stavljanje u kožu”

6. CAF (razmotri sve faktore) - uzimanje svih čimbenika u danoj situaciji

7. C&S (posljedica i slijed) - razmišljanja je uputa za promišljeno razmišljanje posljedica neke naše aktivnosti ili odluke (predložene su četiri vremenske zone)

8. PISCO (svrha-ulaz-rješenje-izbor-operativnost) – pruža opsežni okvir za traženje rješenja prilikom stvarnih problema

9. EMOCIJA – postoji široko i smireno ispitivanje situacije na kraju kojega dolaze emocije za donošenje odluka i odabiranje tijeka akcije

10. ADI (Slaganje, Neslaganje, Nevažno) – uspoređuju se dvije mape i bilježe područja slaganja, pa područja neslaganja te područja nevažnosti

11. EBS (Ispitaj Obje Strane) – iznošenje jednog stajališta pa drugog stajališta bez davanja prednosti; ne isključuje zadržavanje stajališta, sustava vrijednosti ili sklonosti, no ono dolazi nakon istraživanja – usmjeren je na pažnju

12. Metoda lijenosti FGL (Strah, Pohlepa, Lijenost) – jednostavna je i izravna te tijesno povezana s ljudskom prirodom – ispituje se svaka alternativa da se vidi koji je doprinos odabiru te alternative imao strah, pohlepa i lijenost – koja prava motivirajuća sila stoji iza tog izbora – u nekim situacijama pohlepa, strah ili lijenost su glavni čimbenici privlačnosti određene alternative, a svaka odluka je emocionalna

13. Okvir za TEC. T kao Target i Task (Cilj i Zadatak) – cilj je precizno usmjeravanje na razmišljanje. E –kao Expand i Explore (Proširi i Istražuj) – proširivanjem uvježbavamo prosuđivanje ili pronalaženje najbolje ideje. I na kraju C kao Contract i Conclude (Sažmi i Zaključci) – davanje smisla svemu što smo prikupili i pokušavamo doći do konačnog zaključka.

U tražnju statističkih podataka o izvanrednim događajima na Hendrixovom mostu mi ćemo se pomoći De Bonovima alatima FI-FO i TEC.

Autor: Dražen Kaužljar

Foto: Sanja Paić