*
 

SULUDI I JEZIV IZAZOV ŠIRI SE MEĐU DJECOM U RIJECI: “To često rade na rođendanima”

Društvenim mrežama već se godinama šire suludi i bizarni izazovi, a najnoviji odvija se na TikToku. Sastoji se od toga da dijete legne ispred ceste te se izmakne tik uoči dolaska automobila. Kako piše Novi list, izazovu nisu odoljeli osnovnoškolci iz Rijeke.


Riječke škole u posljednje vrijeme sve češće upozoravaju roditelje da obrate pozornost što im djeca rade na društvenim mrežama te da ozbiljno shvate opasnost koja vreba u tim izazovima na internetu. Čine to iz preventivnih razloga, ali i zato što su se susrele s učenicima koji se pokušavaju dokazati u nekom od nimalo bezazlenih izazova.


Nada Kegalj, psihologinja i voditeljica Tima za psihološke krizne intervencije u OŠ Podmurvice, veli da učenicima u Rijeci za opasne igre i izazove nije potrebna inspiracija s TikToka jer su oni osmislili vlastite. Tako spominje sve popularniji i iznimno opasan izazov s vlakom i prugom.


“U Rijeci je popularan izazov stati što bliže uz prugu raširenih ruku i čekati da prođe vlak. Naravno, na način da se stane što bliže uz vlak. To sam saznala tako da sam bila na jednoj kriznoj intervenciji vezano uz dijete koje je zbog izazova zamalo poginulo. Kasnije sam to ispričala učenicima u svojoj školi, a oni su me šokirali izjavom da se to radi svake subote na rođendanima. Rijeka je prepuna željezničkih pruga koje prolaze kroz grad. Tako da im očito ne treba TikTok da bi osmislili opasan izazov”, govori psihologinja Kegalj.


S opasnim izazovima kreću već u 4. razredu osnovne škole

Izdvojeni slučaj tzv. “izazova gušenja” s TikToka dogodio se u OŠ Srdoči kada je jedan učenik sedmog razreda to snimio. Taj jedan slučaj bio je dovoljan da se upali alarm te se pošalje upozorenje svim roditeljima. Pedagoginja Aleksandra Smolić ispričala je o čemu se radilo. Naime, riječ je o izazovu koji internetom kruži već godinu dana, a baziran je na “igri padanja u nesvijest”.

Radi se o tome da sudionici izazova namjerno prekidaju dotok kisika u pokušaju izazivanja osjećaja koji se doživi neposredno pred smrt. Poanta je izgubiti svijest, a tijekom tog izazova umrla je 10-godišnjakinja u Italiji, a potom dječak istih godina u Srbiji. Premda je minimalna starost za korištenje TikToka 13 godina, mlađi korisnici su u pravilu na toj društvenoj mreži dok je raspon godina šarolik, govori pedagoginja.

“To kreće već od 4. razreda pa sve negdje do 7. razreda, dok osmaši pokazuju ipak određenu dozu ozbiljnosti. Radi se o ataku na mladu i nerazvijenu ličnost te se koristi potreba djece te dobi da se dokazuju pred svojim vršnjacima. Često je dovoljno samo osmisliti dovoljno bizaran izazov te ga plasirati toj populaciji koja ga je nažalost spremna izvršiti ne bi li imala priliku ostvariti kakav virtualan ili realan ‘like’. To je socijalni inženjering koji se vrlo opasno nameće najosjetljivijoj populaciji, a to su učenici. Primijetili smo da su djevojčice sklonije tome, jer su pune dvojbi oko socijalnog statusa u razredu te su zbog toga puno ugroženije. Današnja generacija djece ostvaruje se realno i virtualno u jednakom obimu i ako postignu neki cilj u virtualnom svijetu, smatraju ga ostvarenjem i u realnom okruženju. Za njih su virtualno i stvarno nedjeljivi”, govori Smolić.



Kako doskočiti opasnim izazovima?

Pedagoginja dodaje da se radi o “prastarim mehanizmima koji su sada dostupniji i vidljiviji djeci zbog prisutnosti društvenih mreža”. Smolić napominje da se radi i o situacijama u kojima je teško djelovati jer su digitalni izazovi uvijek korak ispred.

“Preventivna postupanja u ovakvim slučajevima uvijek su usmjerena na snaženje vaše djece u dobrim odlukama, odupiranju pritisku vršnjaka, razumnom promišljanju o posljedicama i hitnoj i promptnoj reakciji prema starijim i odgovornim osobama koji znaju ispravno postupiti u takvim situacijama. Potrebno je provjeravati prisutnost i sadržaje koje djeca dijele na društvenim mrežama”, veli pedagoginja Smolić.

Psihologinja Kegalj dodaje da se razvijanjem kritičkog mišljenja može doskočiti ovako opasnim izazovima, ali ne i zabranama jer ipak je zabranjeno voće najslađe. “Samo djeca koja nauče kritički misliti, odgovorno se ponašati i promišljati moći će kvalitetno i sigurno odrastati”, zaključila je psihologinja za Novi list.

HŽ Infrastruktura: ‘Roditelji i nastavnici, upozorite djecu na opasnosti koje prijete uz prugu’

Iz HŽ Infrastrukture upozorili su da je strogo je zabranjeno igrati se uz prugu, na mostovima kojima ona prolazi, penjati se na stupove kontaktne mreže te dirati signalne ili druge uređaje uz prugu. Pozivaju nastavnike i roditelje da djecu upozore na opasnosti koje prijete uz prugu. Također ističu kako je strogo zabranjeno kretati se po kolosijeku ili po stazicama neposredno uza nj i bacati kamenje na vlakove koji prolaze jer to može biti opasno i za one koji to čine i za putnike u vlaku.

“Preko pruge se smije prelaziti samo na obilježenim mjestima, a važno je da djeca u školu krenu na vrijeme kako, zbog žurbe i nestrpljenja, ne bi neoprezno prelazila preko željezničko-cestovnih prijelaza. Prije prelaska preko željezničke pruge obavezno trebaju stati i, uz poštovanje prometnih znakova i željezničke signalizacije, prugu prijeći tek kada se uvjere da im ne prijeti opasnost. Ako je polubranik spušten, treba pričekati da se podigne, a ako polubranika na željezničko-cestovnome prijelazu nema, treba dobro promotriti oko sebe i uvjeriti se da vlak ne nailazi”, navode u HŽ Infrastrukturi.

"Zaustavni put vlaka je i do 1500 metara, zbog čega strojovođa, nakon što na pruzi uoči automobil ili dijete, ne stigne zaustaviti na vrijeme. Vlakovi su sve tiši pa se njihov dolazak ne čuje dok se ne nađu u blizini prijelaza. Zato nemojte nositi slušalice kada prelazite prugu. Međunarodne statistike pokazuju da se nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima u čak 98 posto slučajeva događaju zato što sudionici u cestovnom prometu zanemaruju i ne poštuju prometne znakove i signalizaciju" zaključuju iz HŽ Infrastrukture.


Uredila: Sanja Paić

Izvor: novilist.hr

Foto: Internet



18 views0 comments