* Stvarni ljudi, a ne samo crna brojka na papiru...

Stvarni ljudi, a ne samo crna brojka na papiru...

Updated: Feb 25

Gomila cipela na središnjem kolodvoru u Stockholmu predstavlja strahovitu brojku: 3.700 pari cipela, po jedna za svaku osobu ubijenu u prometnoj nesreći svaki dan.




"To su pravi ljudi, a ne statistika", rekao je Bright Oywaya iz Kenijske asocijacije za sigurna međunarodna cestovna putovanja (ASIRT), koji je na hrpu dodao par sjajnih cipela. "Nisam dio crne statistike, ali sam sudjelovao u prometnoj nesreći koja mi je potpuno promijenila život i zbog koje i dalje snosim posljedice."


Govorimo o smrtnim slučajevima koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti kao u zemljama poput Švedske, Norveške i drugim zemalja u kojima se smanjio broj smrtnih slučajeva na cestama, a ipak, unatoč desetljeću globalnog fokusiranja na to, brojke se nisu značajno promijenile i svakodnevno i dalje raste broj smrtnih slučajeva.


U 2016. godini u sudarima širom svijeta poginulo je 1,35 milijuna ljudi.

Na Svjetskoj ministarskoj konferenciji o sigurnosti cestovnog prometa u Stockholmu, gdje su se okupili predstavnici zemalja širom svijeta kako bi usuglasili novo opredjeljenje za smanjenje prometnih nesreća sa smrtnom posljedicom i teških ozljeda za 50% u sljedećem desetljeću, mnogi se pitaju zašto to pitanje ne zaslužuje veću pažnju.


"Ovo je zdravstveno pitanje za koje znamo lijek. Mogli bismo izbjeći besmislene smrti koje se događaju, ali nemamo političku volju. Radimo nešto krivo. Možda ne stvaramo dovoljno buke", rekla je Rochelle Sobel. Osnovala je ASIRT u SAD-u nakon što je njen 25-godišnji sin umro u autobusnoj nesreći u Turskoj 1995. godine.


Chana Widawski iz organizacije Families for Safe Streets, sa sjedištem u New Yorku, ali i podružnicom u Torontu, rekla je da njezina organizacija pruža osobne priče i da je koristila građanski neposluh, u različitim vremenima, kako bi potaknula promjene koje ulice čine sigurnijim.

"Društvo je ovih dana nekako prihvatilo prometne smrti i ozljede kao troškove života u našem društvu. Nazivamo ih nesrećama. Ali nisu nesreće.


U doba globalne mobilizacije oko prijetnje novim koronavirusom i sve većim djelovanjem u borbi protiv klimatskih promjena, neki su izrazili bojazan da će poboljšanje sigurnosti na cestama postati niži prioritet.

"Gdje je osjećaj hitnosti za prometne nesreće? " upitala je egipatska aktivistkinja mladih Omnia el Omrahi primijetivši kako se svijet brzo mobilizirao za borbu protiv novog koronavirusa.


No, svjetski dužnosnici za sigurnost cestovnog prometa kažu da posao koji vode vodeće zemlje poput Švedske, koja je pokrenula Vision Zero, pokazuju što se može učiniti.

Rješenja, poput smanjenja ograničenja brzine na 30 km/h u svim područjima gdje je kombinirani promet i gdje su ugroženi korisnici prometa, mogu spriječiti većinu smrtnih slučajeva u prometu.


Ottawa je uvela ograničenja brzine od 30 km/h u mnogim gradskim četvrtima, ali zadana brzina u Ontariu iznosi 50 km/h.


Iako Švedska još nije postigla nultu prometnu smrt, u Oslu je Norveška u 2019. godini zabilježila samo jednu prometnu smrt i nultu smrtnost pješaka.


U međuvremenu, Kanada, koja je bila među prvim državama koje su razvile strategiju sigurnosti u cestovnom prometu, mora pitanje sigurnosti staviti na veći prioritet, kažu kritičari. Kanadska smrtnost u prometu se znatno smanjila posljednjih godina, ali i dalje ostaje dvostruka nego u mnogim europskim zemljama u kojima su dizajn ceste i sigurnost prometa viši prioriteti.


Etienne Krug, direktorica socijalnih determinanti zdravlja sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, koja je sponzorirala konferenciju u Stockholmu, rekla je da su poznati odgovori kako spriječiti smrtne slučajeve u prometu i ozbiljne ozljede, ali da se mora učiniti više kako bi se vlade potaknulo djelovati u tom smjeru.

Izmislili smo vodeći uzrok smrti za svoju djecu i mlade. Zašto smo tako dugo prihvaćali prometni sustav koji ubija toliko ljudi?" upita Krug. "Ne mora biti takav. Mogu se spriječiti smrt i ozlijede na cestama. Ključ je politička volja. Ključno je to što će šef države učiniti s ovim važnim prioritetom u svom dnevnom redu."


Maria Krafft, šefica sigurnosti prometa u Švedskoj, rekla je da su cestovni sustavi tradicionalno izgrađeni i da na temelju toga nitko ne bi trebao pogriješiti u složenom sustavu i da trebaju razumjeti rizik. Nijedan drugi sustav ne temelji se na istoj filozofiji, napomenula je.

"Zašto bismo trebali imati potpuno drugačiju prihvatljivu razinu rizika od sigurnosti prometa na cestama?"

Švedska je među državama koje imaju pristup sigurnom sustavu, temeljenom na konceptu da ljudi prave pogreške i da pri tom nitko grešku ne bi smio platiti svojim životom ili ozbiljnom ozljedom. To uključuje ograničenja brzine od 30 km/h u područjima gdje se ljudi i promet miješaju, dok autoceste moraju biti fizički podijeljene ako ograničenje brzine premašuje 80 km/h.


"S etičkog stajališta kažemo da u cestovnom prometu niko ne smije biti ubijen ili doživjeti povrede", rekao je Krafft. "Ne možemo izgraditi cestovni sustav temeljen na uvjerenju da su svi savršeni. Nijedan drugi sustav nije izgrađen tako" zaključio je.



Uredila: Sanja Paić

Foto: Internet

Adresa. 

safety.guru INSTITUT, PAVLA LONČARA 12, 10360 Zagreb, CROATIA

Tel.

+385 92 301 9835 

+385 99 307 0408

Novosti.

  • Facebook Safety Guru
  • Instagram Safety Guru
  • Linkedin Safety Guru