SJENATA ŠETNICA ZAGREBAČKOG BOTANIČKOG VRTA I KOMUNIKACIJSKI TOKOVI

Zadnjih stotinjak godina grad Zagreb je rapidno rastao i razvijao se. Kako po broju stanovnika, tako i po površini koju zauzima. To se može vidjeti i po položaju željezničke pruge od Zaprešića, preko Zagreb Glavnog kolodvora (Zagreb GK) do Sesveta. Prilikom gradnje ta je pruga prolazila rubnim dijelovima grada. Tako je nekada Tehnički muzej bio spremište tramvaja, a Studentski centar u Savskoj prostor sajma s poznatim Francuskim paviljonom. Uz tu su prugu nicale i tvornice poput Plive, Francka, Zvijezde, Nade Dimić, Kraša. Zagrebački Glavni kolodvor tako je pozicioniran uz Botanički vrt i Trg kralja Tomislava.

Danas se Zagreb GK nalazi u samoj jezgri grada, a pruga je postala prepreka između strogog centra i novijeg dijela grada izgrađenog južno prema Savi. Takva dobra pozicija Zagreb GK privlači preko 60.000 putnika dnevno koji prigradskim vlakovima putuju u školu ili na posao. Prilikom dolaska na kolodvor ili odlaska putnici se kreću na sve četiri strane svijeta. Negdje su pješački tokovi organizirani na regularan način, poput sjevernog smjera: pothodnikom ispod pruge, kroz kolodvorsku zgradu i preko pješačkog prijelaza do tramvajskog stajališta. No, postoje i oni gdje su putnici pronašli neregularne pješačke tokove. Jedan od njih vodi prema zapadnoj strani grada po kolodvorskom području na kojem je zabranjeno hodanje.

Uz taj neregularni pješački put proteže se Botanički vrt u kojem je izgrađena sjenovita šetnica s planom trajnog prolaza za posjetitelje. Osim posjetitelja Botaničkog vrta ta šetnica bi mogla postati siguran i regularni pješački tok od Zagreb GK do Runjaninove ulice na zapadnoj strani kolodvora. Na taj način ne samo što bi Botanički vrt bio najatraktivniji park u centru grada već bi ljepota zelenila postala prometna i turistička atrakcija grada. Put neregularnom stazom po kolodvorskom području do regularne šetnice kroz Botanički vrt je dug te su u nastavku teksta poglavlja koja pobliže opisuju Zagreb GK, promet vlakova i pješačke tokove, Botanički vrt i šetnicu, most preko Miramarske ceste i adrenalinski park te mogućnosti povezivanja aktivnosti u cilju poboljšanja sigurnosti života i zdravlja putnika. Približavanjem putnika Botaničkom vrtu poboljšala bi se kultura življenja u velikom gradu poput Zagreba.

1. POLOŽAJ ZAGREB GLAVNOG KOLODVORA

„Kolodvor Zagreb Glavni nije najstariji kolodvor u gradu. Prije njega je izgrađen nekadašnji Južni, a danas Zagreb zapadni kolodvor. „Glavni kolodvor (Zagreb Glavni kolodvor), najveća je željeznička građevina u Hrvatskoj. Prvi planovi za izgradnju novog kolodvora javljaju se 1865. godine, a nakon otvaranja pruge Zakany – Zagreb (1869). … Kolodvorska zgrada, dugačka 186,5 m, projektirana je u neoklasičnom slogu, s naglašenim središnjim i krajnjim dijelovima te dekorativnim elementima i alegorijskim kipovima u zabatu njezina ulaznog dijela. Peronski dio projektiran je cijelom dužinom južne strane zgrade, a imao je tri kolosijeka, od kojih je prvi bio natkriven. U projektu kolodvora predviđena je mogućnost cestovnog podvožnjaka ispod glavnog predvorja (vestibila) radi povezivanja sjevernog i južnog dijela grada, te je i razina parka na Trgu kralja Tomislava snižena sve do Umjetničkog paviljona. Kolodvor je službeno otvoren 18. Kolovoza 1892., na rođendan Franje Josipa I, a njegov prvi upravitelj bio je Jamos Matota.“ [1] Iz opisnog dijela projektiranja Zagreb Glavnog kolodvora vidi se dugoročno strateško promišljanje prema prometnim prognozama i zahtjevima, kako opsega željezničkog prometa, tako i razvitka grada.

„Uvođenje željezničkog prometa za Zagreb od višestrukog je značaja. Grad postaje izravno povezan sa središnjom Europom, što je u vrijeme kada se zdušno trudi da iz srednjovjekovnog preraste u suvremeno koncipiran glavni grad, velika prednost. Prostorne barijere brže se nadilaze, utjecaji lakše prodiru, duh novog nezaustavljivo se probija. Uz to, dolaskom željeznice u Zagrebu se razmjerno naglo počela razvijati industrija: 1862. godine počele su se raditi plinara i tvornica parketa, 1864. Godine tvornica kože, parna pilana i paromlin, a 1865. Tvornica duhana. Njihov broj svakodnevno raste. Tako krajem 1885. godine u Zagrebu djeluje 19 poduzeća s 3650 zaposlenih. Naveden ekonomski procvat omogućio je sveobuhvatan prosperitet grada. … Godine 1865., gradska Skupština prihvaća Plan za reguliranje grada, prvi urbanistički plan Zagreba.“ [2]

Slika 1. Zgrada Zagreb Glavnog kolodvora u 19. stoljeću, izvor: [3]

Za razliku od današnjih infrastrukturnih projekata u željezničkom prometu izgradnja Zagreb Glavnog kolodvora prošla je tehničko odobravanje bez prigovora. „Komisija, sastavljena od predstavnika Ministarstva komunikacija i Direkcije Državnih željeznica iz Budimpešte, Prometne uprave iz Zagreba i predstavnika izvođača radova, preuzela je objekt 5. kolovoza 1892. godine zabilježivši u službenom izvještaju da su svi radovi dovršeni na vrijeme, bez prekoračenja rokova, da su svi radovi obavljeni solidno i u skladu s nacrtima i uvjetima, bez ijednog prigovora“ [2]

Kasnije uz Zagreb Glavni kolodvor niču Botanički vrt („verta za biline“), nova Pošta i velika Strojarnica Državnih željeznica. Autor Udier [2] navodi neke od povijesnih podataka:

· 1937. natkriti su peroni

· ugradnja signalnog-sigurnosnog uređaja trajala je od 1938. do 1941.

· ideja o odvajanju teretnog od putničkog prometa započela je davne 1928.

· u vremenu do kraja 1945. godine trajale su i velike rasprave o željeznici kao zapreki razvitka grada pa tako i potrebi podizanja svi prilaznih pruga iznad razine terena.

U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata posvetila se pozornost revitalizaciji, modernizaciji i normalizaciji prometa. Za vrijeme stogodišnjice Zagreb Glavnog kolodvora bio je glavno sjecište bivših koridora X i koridora Vc, a svakodnevno u kolodvor dolazi 135, a otprema se 138 vlakova, s godišnjom otpremom od 4 do 4,5 milijuna putnika. [2]

1.1 Pozicija Zagreb GK

Zagreb Glavni kolodvor pozicioniran je u samom središtu grada na Trgu kralja Tomislava i desetak minuta od centralnog Trga bana Josipa Jelačića. Na putu do Trga bana Josipa Jelačića prolazi se parkovima na Trgu kralja Tomislava, Trgu Josipa Strossmayera i Trgu Nikole Šubića Zrinskog. Na samo nekoliko minuta od glavnog ulaza u Zagreb Glavni kolodvor nalazi se ulaz u Botanički vrt. Nastavi li se u istom pravcu dolazi se do Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ te košarkaške dvorane Dražen Petrović i muzeja posvećenog tom veličanstvenom košarkašu.

S prometnog stajališta Glavni kolodvor je čvorište željezničkog, tramvajskog i autobusnog javnog prijevoza te taksi prijevoza. Ispod kolodvora je izgrađen pothodnik za pješake koji idu prema autobusnim stajalištima za južni dio grada. Na južnoj strani kolodvora izgrađeno je „park and ride“ parkiralište. Krene li se na istočnu stranu od Glavnog kolodvora dolazi se od pošte, trgovačkog centra Branimir i autobusnog kolodvora Zagreb.

Slika 2. Pozicija Zagreb GK, izvor: [4] , preuzeo 19.04.2020.

1.2 Prometni položaj i pješački tokovi Zagreb GK

Zagreb Glavni kolodvor je potrebno, osim s graditeljskog i gradskog aspekta, pozicionirati i s prometnog aspekta. „Sredina kolodvorske prihvatne zgrade nalazi se u km 424+423 glavne magistralne pruge državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska – Tovarnik – državna granica. Iz Zagreb Glavnog kolodvora odvajaju se pruge:

· M 102 Zagreb GK – Dugo Selo od km 424+423

· M 202 Zagreb GK – Rijeka od km 424+423.

Prema zadaći u reguliranju prometa Zagreb Glavni kolodvor je rasporedni kolodvor i objavljuje sve promjene u prometu vlakova na rasporednim odsjecima. … Zagreb Glavni kolodvor prema 'HRT 153 – popis kolodvora' otvoren je za promet putnika i ograničeni promet robe i to:

· prihvat i otpremu putnika

· prijevoz pošiljaka vlasnika i korisnika industrijskih kolosijeka sukladno odredbama Up.107, Up.162 i HRT 153.

· prijevoz pošiljaka za potrebe HŽ-Cargo d.o.o.

· prijevoz poštanskih pošiljaka.

Navedeni prijevoz pošiljaka ne odnosi se na pošiljke razreda 3 RID, osim za pošiljke dizel – goriva za potrebe HŽ-Vuče vlakova. Glede obavljanja zadaća u prijevozu putnika i robe u Zagreb GK se nalaze: rezervacija mjesta u vlakovima, informacije, mjenjačnica novca, restauracija, reklame i promidžbe, prijevoz automobila vlakom.“ [5] Na slici 3. Prikazan je shematski prikaz Zagreb GK.

Slika 3. Shematski prikaz Zagreb GK, izvor: [5]

Kao što se iz Poslovnog reda kolodvora Zagreb GK vidi, on je otvoren za različite oblike prijevoza, ali prvenstveno je namijenjen za prihvat i otpremu putnika.

2 ISTRAŽIVANJA PJEŠAČKOG TOKA UZ BOTANIČKI VRT

Putnici koji dolaze na kolodvor i odlaze s kolodvora koriste šest različitih smjerova. Tri smjera su regularnim pješačkim pravcima, a tri neregularnim pravcima kao što je prikazano na slici 4..

Slika 4. Shematski prikaz Zagreb GK s pješačkim tokovima, izvor: obrada autora

Razlika između regularnih i neregularnih pješačkih tokova opisana je prema brojčanim oznakama iz slike 4. u tablici 1..

Tablica 1. Regularni i neregularni pješački tokovi na Zagreb GK

Izvor: obrada autora

Svi navedeni neregularni pješački tokovi zahtijevaju zasebnu analizu i stručnu obradu, a u nastavku rada obrađen je smjer pod brojem 4. koji pješaci koriste za lakši dolazak do Runajninove i Savske ulice te obrnuto. Taj neregularni pješački tok je dodatno zanimljiv jer prolazi pored južne ograde Botaničkog vrta. Za analizu navedenog neregularnog pješačkog toka obrađeni su podaci o:

· broju vlakova koji dolaze i odlaze s kolodvora Zagreb GK

· broju pješaka koji se koriste neregularni pješački tok uz Botanički vrt.

2.1 Broj vlakova

Zagreb GK je najveći kolodvor za prihvat i otpremu putnika u Republici Hrvatskoj. Dnevno na taj kolodvor dolazi 199, a odlazi 197 vlakova [6], što ukupno čini skoro 400 vlakova dnevno. U tablici 2. prikazan je ukupan broj dolazaka i odlazaka prema vremenskim razdobljima u toku dana.

Tablica 2. Broj vlakova po satnoj vremenskoj raspodjeli

Izvor: obrada autora

Iz obrađenih podataka u tablici 2. ističu se dva satna razmaka s najvećim brojem vlakova koji dolaze i dolaze u Zagreb GK, a to su vremena od 7:00 do 7:59 sati i od 15:00 do 15:59 sati. U oba ta satna vremenska razmaka ukupno je 29 vlakova. Temeljem tih vremenskih raspona izračunat je broj vlakova koji dolaze i odlaze na 4. i 5. peron Zagreb GK. Ti peroni se nalaze na području neregularnog pješačkog toka uz Botanički vrt.

Slika 5. Dolazak vlaka na V. peron Zagreb GK, izvor: autorov rad

U tablici 3. je prikazan grupa broj vlakova koji dolaze i odlaze sa 4. i 5. perona na sljedeći način:

· grupa – satna vremenska podjela

· vrijeme grupe vlakova –vrijeme između prvog i zadnjeg vlaka praćenog u toj satnoj podjeli

· prosjek – prosječno vrijeme između dva vlaka u minutama

· broj vlakova – ukupan broj vlakova u toku satne podjele.

Tablica 3. Odlasci i dolasci vlakova na 4. i 5. peron Zagreb GK

Izvor: obrada autora

Za jednostavnije tumačenje tablice Odlazaka i dolazaka na 4. i 5. peron za primjer se može uzeti grupa od 7:00 do 7:59 kada ukupno dolazi/odlazi 6 vlakova. Vremenski razmak između prvog i zadnjeg vlaka u toj grupi je 38 minuta što u prosjeku iznosi 6 minuta između svakog vlaka. Analizom svih grupa utvrđena su tri vršna razdoblja: od 7:00 do 7:59 sati, od 8:00 do 8:59 sati te od 15:00 do 15:59 sati.

Slika 6. Grafički prikaz broja vlakova u odlasku i dolasku na 4. i 5. peron Zagreb GK

Izvor: obrada autora

Što se tiče ukupnog broja vlakova koji dolaze na 4. i 5. peron Zagreb GK mogu se izdvoji još neki vršni vremenski periodi kao što su 17, 20 i 22 sata. Preklapanjem vršnih satnih perioda u dolasku i odlasku vlakova na Zagreb GK te dolasku i odlasku vlakova na 4. i 5. peron Zagreb GK za istraživanje broja pješaka određena su vremena od 7:00 do 7:59 te od 15:00 do 15:59 sati.

2.2 Broj pješaka

Nakon provedenog brojanja pješaka koji prolaze u utvrđenim vršnim satima po neregularnom pješačkom toku uz Botanički vrt utvrđen je ukupan broj od 120 do 200 ljudi u oba smjera. To je u prosjeku 2 do 3 pješaka po minuti. Izvan vršnih sati taj broj se smanjuje na 1 pješaka u 2 do 3 minute. Točni podaci brojanja pješaka nalaze se u tablici 4., te se mogu izvući određene posebne značajke:

· u jutarnjim satima preko 94 % pješaka ide u smjeru od Zagreb GK prema zapadu i Runjaninovoj ulici

· u popodnevnim satima 80 % pješaka ide iz Runajninove ulice prema Zagreb GK.

Tablica 4. Broj pješaka na neregularnom pješačkom toku uz Botanički vrt

Izvor: obrada autora

Kao što se to može vidjeti na slici 6., njih 15,61 % prelazi jedan ili više kolosijeka prema 4. peronu Zagreb GK.

Slika 7. Prelazak pješaka preko kolosijeka, izvor: autorov rad

Dok hodaju neregularnim pješačkim putem, kao što je prikazano na slici 8., 11,46 % pješaka koristi mobilne uređaje i slušalice čime dodatno ugrožavaju svoje živote i zdravlje.

Slika 8. Uporaba mobilnih uređaja prilikom hodanja po pruzi, izvor: autorov rad

Na slici 9. prikazano je kako ljudi prilikom prolaska neregularnim pješačkim putem uz Botanički vrt u više navrata koriste bicikl, romobil ili moped.

Slika 9. Bicikl kao prijevozno sredstvo na neregularnom pješakom putu, izvor: autorov rad

3 BOTANIČKI VRT I SJENATA ŠETNICA

3.1 Botanički vrt

Na sve ove načine pješaci skraćuju svoje vrijeme dolaska do odredišta zapadno od Zagreb GK kolodvora, krše prometna pravila te tako ugrožavaju svoje živote i zdravlje. To su uočili zaposlenici Botaničkog vrta te pokrenuli izgradnju nove ograde. U sklopu je i sigurna staza za pješake koji sada koriste neregularni pješački put uz Botanički vrt. „Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ,Trg Marka Marulića 9a, pripada Botaničkom zavodu fakulteta, na inicijativu kojega je i izgrađen 1890. Godine, a otvoren 1891. … Ukupna površina vrta je 4,7 ha, a najveći dio čine prostrani perivoj u tzv. engleskom stilu u kojem se uzgajaju drvenaste biljke, dok je cvjetni parter strogih simetričnih linija u tzv. francuskom stilu. U perivojnom dijelu nalaze se dva umjetna jezera s drvećem, među kojima prevladavaju močvarni čempresi (Taxodium distichum), biljke podrijetlom s juga Sjedinjenih Američkih Država. U tom se dijelu nalaze mostići, današnji su obnovljeni 1987. i oblikom najsličniji izvornima, vrtlarska kućica i stari vrtni paviljon koji potječu još od osnutka parka te ograda izrađena u Obrtnoj školi na prijelazu XIX. u XX. stoljeće.“ [1]

Slika 10. Botanički vrt u Zagrebu, izvor: [7]

Izvorne biljne vrste njeguju se u četirima biljno-geografskim skupinama, a sve su biljke donesene iz svojih prirodnih staništa ili su uzgojene iz sjemena skupljenog u prirodi. … U zapadnom dijelu vrta nalaze se i staklenici koji nisu otvoreni za posjetitelje, ali i veliki dio toga bilja (mediteransko bilje, palme, kaktusi i druge sukulente) smješten je u ljetnim mjesecima na otvorenom. Tu se nalaze i zgrade Odjela Botaničkoga vrta, izgrađene 1928. U Botaničkom vrtu na pokusnim plohama i u staklenicima uzgaja se oko 10000 vrsta različitog bilja.“ [1] Iz navedenog pregleda sadržaja koji se nalazi u Botaničkom vrtu jasan je trud zaposlenika za zaštitom cjelokupnog prirodnog bogatstva. Zadnjih godina do izražaja je došlo propadanje ograde na južnom dijelu Botaničkog vrata te je zbog toga pokrenut projekt Sjenate šetnice kao nove ograde. Sjenata šetnica povezana je s pješačkim mostom preko Miramarske ceste i Adrenalinski parkom. [8]

3.2 Sjenata šetnica, most preko Miramarske ceste i Adrenalinski park

Sjenata šetnica ima višestruku ulogu. Osim što će biti južna ograda Botaničkog vrta, ona će služiti i za uzgoj bogate i vrijedne zbirke penjačica.

Slika 11. Sjenata šetnica Botaničkog vrta, izvor: autorov rad

Spajanjem Sjenate šetnice s mostom preko Miramarske ceste i Adrenalinskim parkom dobiva se novi, regularni pješački put od Zagreb GK do Runjaninove ulice. U ovom slučaju nužno je naglasiti kako je ta šetnica isključivo pješačka te neće biti dozvoljena za prolaz biciklista, kućnih ljubimaca, sportaša. Ono što je dodatno važno naglasiti: „Vrt nakon zatvaranja dvaju velikih gradilišta ponovo uspostavlja stari režim jednog ulaza i izlaza. To znači da se sa šetnice neće moći ući u vrt. Naime, mi nismo javni gradski park, nego botanički vrt koji je dio znanstveno-obrazovne institucije i stoga nam je važna kvaliteta naših posjetitelja. Vrt je posljednje dvije godine postao prolazilištem i to nam je donijelo mnoge probleme, kršenja vrtnog reda, čak i krađe. … Sa sigurnosnog aspekta, svakako šetnica povećava sigurnost prolaznika.“ [9]

Slika 12. Pješački most preko Miramarske ulice, izvor: rad autora

Adrenalinski park uz V. peron Zagreb GK kolodvora trebao bi postati novi smjer za sve pješake koji se kreću prema zapadnom dijelu uz Botanički vrt. Svojim izgledom mogao bi, osim sportskog sadržaja, biti i područje urbane ulične kulture.

Slika 13. Adrenalinski park uz Zagreb GK, izvor: autorov rad

4 URBANI SPOJ PROMETA I PRIRODE – ISKUSTVA IZ SVIJETA

U svijetu sve više dolazi do izražaja potreba prilagođavanja urbanih središta svojim građanima. Jedan od načina je preoblikovanje velikih i asfaltiranih gradskih infrastruktura u prirodna okruženja.

4.1 Voćke na gradskim ulicama

Voćke u gradu dostupne svima jedna je od suvremenih ideja za poboljšanje kulture života u gradovima. „Po uzoru na danski Kopenhagen i u Varaždinu je pala odluka gradskih otaca o sadnji prvog gradskog javnog voćnjaka u ovom dijelu Europe u kojem bi svatko mogao za svoje potrebe, ne i za preprodaju, besplatno brati voće. U sadnju prvih voćki kreće se ovog proljeća.

Prvi javni voćnjak u ovom dijelu Europe zasadit će se na oko 300 tisuća kvadrata i biti će u njemu za početak vjerojatno bobičastog voća. U sjevernom dijelu grada kojeg su gradske vlasti naumile postupno pretvoriti u zelenu zonu bogatu javnim sadržajima, zasadit će ga i o njemu brinuti gradsko poduzeće Parkovi, a voće će u razumnim količinama i kontroliranim uvjetima smjeti brati i odnositi kući svi građani.“ [10]

Slika 14. Voćke na gradskim ulicama, izvor: [9]

4.2 Vrtovi na stajalištima javnog prijevoza

Nizozemski grad Utrecht postavio je zelene krovove. Na taj način želi se osigurati biološka raznolikost u gradu. Takav pristup koristan je za insekte, a osobito pčele. „Tako su na 316 'zelenih' autobusnih stajališta, postavili 'krov' od sočnih biljaka, bambusovim sjedalom i LED rasvjetom. Grad je prvi put počeo instalirati 'zelene krovove' u travnju kao dio napora da bude zdraviji i sretniji grad. Rekli su da će zeleni krovovi uhvatiti finu prašinu i omogućiti hlađenje u vrućini. … Grad radi na poticanju više tih zelenih politika. Oni čak nude subvenciju za ljude koji bi željeli instalirati vlastiti zeleni krov ili solarne panele. Grad savjetuje da je dobro vrijeme za postavljanje zelenog krova ako se stari 'istroši'. Isto tako, 96 autobusa ima solarne panele.“ [11]

Slika 15. Vrtovi na stajalištima javnog prijevoza, izvor: [10]

4.3 Grad mladih u Zagrebu

Kad su u pitanju domaće dobre prakse sve više dolazi do izražaja Grad mladih ( nekad Pionirski grad) u Zagrebu. „Riječ je o vrijednom gradskom prostoru koji je već neko vrijeme zapostavljen, a nekad je bio vrlo vrijedan primjer poslijeratnog urbanizma Josipa Seissla te arhitekture Ivana Vitića i Marijana Haberlea. Izvorno je projektiran i zamišljen na dalekoj periferiji tadašnjeg Zagreba, a danas je u potpunosti integriran u tkivo tog dijela Zagreba.

Pri planiranju, osnovni ciljevi bili su privremeni boravak oko 400 djece, u starosti od 10 do 14 godina, te omogućavanje odgoja, učenja i druženje u, za njih posebno, uređenom gradu. Lokacija Pionirskog grada izabrana je s ciljem da grad bude smješten u izrazito lijepoj okolini, životopisnoj i raznolikoj, u klimatski zdravom kraju.“ [12]

Slika 16. Inovativna rješenja Pionirskog grada u Zagrebu, izvor: [11]

4.4 Izložbe na recept

Važnost kretanja prepoznala je grupa kanadskih doktora kad je krenula s propisivanjem izleta u muzeje i umjetničke galerije. To je nova metodu pomaganja pacijentima koji pate od niza fizičkih i psihičkih problema. Razlozi odlaska u galerije i umjetničke prostore povezuju se s dobrobitima koje pacijenti imaju od fizičkih aktivnosti, a odnose se na sličnu razinu hormona sreće koji može pomoći u slučaju boli, depresije, stresa i anksioznosti. Pozitivna promjena okoline koja ima humanističku vrijednost može značajno doprinijeti kvaliteti života bolesnika, smatraju liječnici.“ [13]

Slika 17. Posjet izložbama kao način rješavanja tjelesnih i psihičkih problema, izvor: [13]

U svakodnevnom gradskom prometu dominiraju dvije različitosti. S jedne strane je užurbanost kako bi građani što prije stigli na svoja odredišta. U toj žurbi nesvjesno ugrožavaju svoje živote i zdravlje. To se vidi dobro vidi na primjeru pješaka s rizičnim korištenjem manevarskih staza Zagreb GK uz Botanički vrt. Zbog toga je potrebno preventivnim akcijama i cjeloživotnim obrazovanjem utjecati na podizanje svjesnosti i razine prometne kulture svih sudionika u prometu. S druge strane, u razvijenim zemljama sve se češće prepoznaje potreba stvaranja humanih prometnica prilagođenih sudionicima u prometu. To znači hladne, asfaltirane gradske prometnice i ostale infrastrukturne objekte preoblikovati što je više moguće u prirodna okruženja. Primjer takve prilagodbe je suvremeno oblikovana Sjenata šetnica Botaničkog vrta. Ona je poveznica između navedenih različitosti.

Uz manji napor moguće je unaprijediti život građana te dodatno povećati sigurnost zdravlja i života sudionika u prometu. Ovo su samo neke od mogućih ideja safety.guru INSTITUTA za realizaciju:

· „izgradnja šetnice od V. perona Zagreb GK, preko vježbališta i mosta na Miramarskoj cesti do Sjenate šetnice

· uređenje IV. i V. perona te svih zgrada uz V. peron uz pomoći suvremenih street-art umjetnika

· poticanje hodanja i vježbanja kao zdravog načina života

· poticanje obilaska Botaničkog vrta koji u centru grada ljude liječi ljekovitom atmosferom

· organiziranje različitih događaj na šetnici

· provođenje svakodnevnih rutina poput kave pod pauzom na šetnici ili u Botaničkom vrtu.“ [14].

Autor: Marela Sopta

Izvor: Željeznice 21, ožujak 2021.

LITERATURA

1. Bilić, J., Ivanković, H.: Zagrebački leksikon, knjiga 1, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatske regije i gradovi, Zagreb, 2006.

2. Bunjevac, H., Horvatović, Mj., Škorić, V., Udier, B.: 1892-1992 – 100 godina zagrebačkog Glavnog kolodvora, HŽ - Hrvatske željeznice, Zagreb, 1992.

3. https://uploads.knightlab.com/storymapjs/9678db2e17067c38ef8f034ad4f87acc/storymap-zagreb/index.html , preuzeo 19.04.2020.

4. https://www.google.hr/maps/place/Glavni+Kolodvor/@45.8084548,15.9824984,16z/data=!4m8!1m2!2m1!1sZagreb+Glavni+kolodvora!3m4!1s0x0:0xea394188e3910463!8m2!3d45.8046693!4d15.9788096 , preuzeo 19.04.2020.

5. Poslovni red kolodvora Zagreb GK – I. dio, HŽ Infrastruktura, Zagreb, 2010.

6. Izvod dolazaka i dolazaka vlakova iz voznog reda za 2019.2020.u kolodvoru Zagreb GK, pdf izdanje, Zagreb, 2019.

7. https://www.vecernji.hr/zagreb/divan-je-a-i-besplatan-pa-ipak-se-botanickog-vrta-sjetimo-tek-svake-prijestupne-1162268/galerija-248285?page=1 , preuzeto 03.05.2020.

8. http://botanickivrt.biol.pmf.hr/ , preuzeto 03.05.2020.

9. Elektronska pošta v.d. voditelja Botaničkog vrta, Zagreb, 2020.

10. https://www.safetyguruinstitute.com/post/vara%C5%BEdin-po-uzoru-na-kopenhagen-sadi-prvi-javni-vo%C4%87njak-u-ovom-dijelu-europe , preuzeto 03.05.2020.

11. https://www.safetyguruinstitute.com/post/from-a-to-bee-ili-kako-je-grad-utrecht-postavio-autobusne-stanice-koje-ne-%C5%A1tete-okoli%C5%A1u

12. https://www.safetyguruinstitute.com/post/sve-je-u-tvojim-rukama , preuzeto 03.05.2020.

13. https://www.safetyguruinstitute.com/post/besplatni-posjeti-muzeju-idu-na-recept , preuzeto 03.05.2020.

14. https://www.safetyguruinstitute.com/post/%C5%A1etnicom-botani%C4%8Dkog-vrta-u-zagrebu-za-bolju-kvalitetu-%C5%BEivota , 03.05.2020.