Sigurnost je slogan

Savladavanje prostora, putovanje, odnosno transport, staro je koliko i sam čovjek. Tijekom tisućljeća čovječanstvo je korak po korak osvajalo prostranstva kopna, vodene prepreke te pobijedilo i Zemljinu gravitaciju - od letova prvih aviona do leta na Mjesec.

Po svojoj tjelesnoj građi čovjek je kopneno biće, pa je stoga i kopneni promet najstariji oblik prometa. Na samom početku susrećemo čovjeka u funkciji pješaka, a kasnije se pomaže raznim životinjama - pojavljuje se kao jahač na konju, devi, slonu...

Kotač, kao osnovni element prometnih sredstava na kopnu, pojavljuje se prvi put 3000 godina prije Krista. Pogon kopnenih vozila isprva je ljudska snaga, no ubrzo se primjenjuje i životinjska vuča.

Od davnine čovjek je želio stvoriti vozilo koje bi se pokretalo vlastitim pogonom. Razvitak kopnenih vozila sa samostalnim pogonom omogućuje tek izum parnog stroja koji je najviše došao do izražaja u pogonu vozila na tračnicama, dok su cestovna vozila trajno riješila problem pogona tek primjenom motora s unutarnjim izgaranjem.

Promet predstavlja gospodarsku djelatnost koja se bavi prenošenjem i prevoženjem robe, ljudi i informacija s jednog mjesta na drugo. Generalno možemo reći promet je svugdje oko nas.

Ceste i ulice povezuju nas s domom, školom, radnim mjestom, igralištem, kinom, kazalištem, s obitelji, prijateljima i rođacima u gradu i u selu. Na ulicama i cestama smo pješaci, biciklisti, motoristi, putnici i vozači u osobnima automobilima, autobusima, tramvajima i vlakovima. Svi smo sudionici u prometu.

Sudionika u prometu danas ima toliko puno da jedva prolaze jedni pored drugih, ponekad se i guraju, pa i ljute jedni na druge. Još je davno Crvena kraljica u knjizi "Alisi u zemlji čudesa" rekla „U mojem kraljevstvu moraš trčati što brže samo da ostaneš na istom mjestu“. A to se danas i događa. Uvijek smo u nekoj žurbi. Brzina kretanja i nepažnja, mogu biti uzrokom opasnosti koje ugrožavaju ljudske živote. Sigurnost cestovnog prometa je prioritet i preduvjet uspješnog obavljanja samog prometa, ali i svih aktivnosti oko njega.

Željeznički promet kao dio cjelokupnog prometnog sustava isprepleten je mnogostruko sa cestovnim prometom. Najkritičnije mjesto povezivanja željeznice sa cestom jest željezničko-cestovni prijelaz, mjesto križanja ceste i pruge te ujedno jedino službeno mjesto za prelazak preko pruge.

Iako je u Hrvatskoj manji broj aktivnih željezničko-cestovnih prijelaza (37%), podatci nam pokazuju da se većina nesreća dogodila upravo na aktivnim prijelazima te je za 90% tih nesreća krivac ljudska pogreška ili nepažnja. Ujedno i velik broj naleta i lomova polubranika dovodi do poražavajućih podataka o visini prometne kulture. Propise i pravila o ponašanju u prometu uglavnom poznajemo ili mislimo da ih poznajemo i o njima ne razmišljamo. Ono što zabrinjava je neprihvatljivo ponašanje sudionika u prometu, a time i narušena sigurnost.

Da bi kao sudionici prometa opstali u toj džungli prometnih znakova i pravila moramo ih poznavati i poštivati. Kao što Mark Twain kaže: „Ne dovodi nas u nevolje ono što ne znamo, nego ono što sigurno znamo, a što jednostavno nije točno.“ I zato, prometna kultura ide „ruku pod ruku“ s prometnim znanjem.

Sigurnost jest slogan. Sigurnost je težnja i htjenje. Sigurnost je odgovornost. Sigurnost je način života.

Urednik: Dražen Kaužljar

Foto: steve-unsplash / internet