Put nade pape Ivana Pavla II preko Krakowa do Baltika

Od osnovne škole učili su nas da je grad Rijeka najveća luka u tadašnjoj Jugoslaviji jer ima najbolji prirodni položaj. Suvremeni robni tokovi pokazuju kako pomorskim lukama više nije dovoljno imati samo prirodne predispozicije te da su tu i neke druge konkurentske prednosti. Prirodne i fizičke predispozicije luka tako podrazumijevaju klimatske i oceanografske te topografske i hidrografske uvjete. Osim povoljnog položaja nužno je i optimalno funkcioniranje cjelokupnog lučkog sustava koji još obuhvaća lučku infrastrukturu, kvalitetu lučke uprave, lučke troškove, razvojne mogućnosti te sigurnost luke. S obzirom na postojeću poziciju na tržištu luka Rijeka je negdje u tom području zapela.

Usponi i padovi su sastavni dio koji se može vidjeti u različitim situacijama pa tako ni luka Rijeka nije izuzetak, a u ovoj priči svoje uspone i padove ima i grad Krakow. To je jedan od gradova koji je do sada bio Europska prijestolnica kulture, ali i grad s bogatom prošlošću. Povijest Krakowa proteže se tisućljećima: bio je sjedište poljskih kraljeva i glavni grad zemlje, razvijajući se u jednu od ključnih europskih metropola. Glavni grad Poljske bio je na vrhuncu svog razvoja u poljskom zlatnom dobu (16. stoljeće). Nakon zlatnog doba snaga res publice se bližila kraju. Švedski potop, gospodarski pad i podjele Poljske donijeli su danak sudbini zemlje i grada. Međutim, njezini stanovnici nikad nisu zaboravili vremena Krakowa.

Ako se vratimo na povoljnost položaja, Krakow je grad sa županijskim pravima, smješten na jugu Poljske na rijeci Visli, drugi najveći grad u Poljskoj, kako po stanovništvu, tako i popovršini. Grad se nalazi na mjestu susreta nekoliko zemljopisnih regija: sliv Sandomierz, Pijemont zapadno-beskidijan i poljski jurski gorski kraj.

Poveznica Krakowa s Rijekom može se usmjeriti prema visokom obrazovanju. Krakow se može pohvaliti jednim od najstarijih visokih učilišta u Srednjoj Europi. Tamo je studirao jedan vrlo značajni student – papa Ivan Pavao II.  On je prvi papa koji je stupio u Svetište na Trsatu. Svetište Majke Božje Trsatske mjesto je osobitog vjerskog i kulturnog događanja. To je najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje. Svetište Majke Božje Trsatske je najveća i najslavnija zadužbina hrvatskih knezova Frankopana koja je Hrvatskoj dala niz banova i vojskovođa, nadbiskupa i biskupa. Danas je Trsatsko svetište duhovno središte Riječke metropolije koja okuplja četiri biskupije: Riječku nadbiskupiju, Porečko-pulsku biskupiju, Krčku biskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, te je to svetište jedino trajno stjecište Marijinih štovatelja iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije. Franjevački samostan na Trsatu, zajedno s proštenišnom crkvom, mjesto je i kulture i kulturnih događanja u gradu Rijeci.

Papa Ivan Pavao II tako na neki način usmjerava prometnu priču prema Baltičko-jadranskom europskom koridoru koji bi luci Rijeka trebao dati ponovni uzlet te privući robne tokove na prometne koridore u Republici Hrvatskoj. U ovoj godini kad je Rijeka postala Europska prijestolnica kulture, možda bi jedna kapelica uz željezničku prugu u Rijeci bio kamen temeljac puta nade pape Ivana Pavla II preko Krakowa do Baltika.

Autor: Dražen Kaužljar

Foto: Internet