PROJEKT „KORACI KOJI ČINE RAZLIKU & STAV KOJI SE IZDVAJA U MNOŠTVU DRUGIH“
„Područje obuhvata Urbanističkog plana uređenja studentskog Kampusa Borongaj nalazi se u istočnom dijelu Grada Zagreba na području gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Površine je oko 85 ha. Prostor znanstveno-učilišnog Kampusa smješten je između konsolidiranih urbanih četvrti Maksimira i Ravnica sa sjeverne strane, industrijske zone Žitnjak sa zapadne i južne strane te nekonsolidiranih stambenih naselja s istočne strane. Izvan njegove granice obuhvata mogu se iščitati vrlo različite suburbane i urbane strukture - bez ostvarenih međuodnosa u funkcionalnom i oblikovnom smislu. (Kampus je smješten na središnjoj gradskoj osi u smjeru istok – zapad, te stoga ima izrazito povoljan geoprometni položaj zahvaljujući neposrednoj blizini željezničke pruge sa sjeverne strane, te planiranom produžetku Ulice grada Vukovara s južne strane obuhvata Plana. Sa sjeverne strane Kampus je odsječen od Maksimira željezničkom prugom i prostorom bivšega ranžirnog kolodvora Hrvatskih željeznica. S istočne strane nalaze se gusta naselja obiteljskih kuća Trnava, Vukomerec i Borongajski lug s vrlo uskim i nedovoljno propusnim ulicama. Sa zapadne strane nalazi se velika prazna livada u vlasništvu poduzeća "Končar") .“ *Urbanistički Plan 2019.

PROBLEM
Na putu prema studentskom Kampusu na Borongaju, ako dolazimo sa sjeverne strane, neminovno nas dočeka željeznička pruga koju moramo prijeći ako želimo stići u Kampus. Pruga koja je nekad spajala prigradska mjesta sa gradom, danas u sredini naselja, postaje problem i izazov, kako i otkuda pravilno i brzo stići na drugu stranu prema Kampusu.
Sa strane zapada nalazi se željezničko stajalište Maksimir, sa strane istoka željezničko stajalište Trnava, a koji su međusobno udaljeni oko 2km. Gotovo u sredini i po vertikali nalazi se u smjeru juga Kampus, a sa sjeverne strane pruge i stajalište ZET-a. Današnje generacije studenata vole svaku svoju slobodnu minutu i često u zadnji čas love predavanje ili pak autobus za povratak kući. Pri tome biraju najkraći put po vertikali prema jugu kroz zaraslo i nepregledno šipražje i utabani zemljani put. Znatiželjom vođeni prošetali smo tim putem kako bi shvatili čari prometnog rizika korištenjem „divljeg“ (nedozvoljenog) željezničkog prijelaza. U 15tak minuta koliko je potrebno od autobusnog stajališta, preko “divljaka” pa do stražnjeg ulaza u Kampus, susreli smo nekoliko studenata koji su potvrdili da čitavo svoje studiranje prolaze tim putem jer im je najkraći…
Postojanje problema utvrđeno je temeljem statistika iz područja sigurnosti željezničkog prometa, ali i svakodnevnog susretanja sa situacijama gdje ljudi hodaju i prelaze preko željezničke pruge. Zbog toga je napravljena preliminarno istraživanje i analiza dionice pruge od Podsuseda do Sesveta. Provedeno je brojanje nedozvoljenih prijelaza preko pruge na „divljim“ prijelazima prema studentskom Kampusu Borongaj. Rezultat je poražavajući i kao takav nas je motivirao da se aktiviramo.
Takva situacija prelazaka ljudi preko „divljih“ prijelaza u zadnjih 5 godina u RH dovela je do smrtnog stradavanja 50 ljudi. Na relaciji od Podsuseda do Sesveta ima više od 30 „divljih“ prijelaza, dok na području između željezničkih stajališta Maksimir i Trnava nalazimo 3 aktivna i 3 pasivna.
Kampus Borongaj obuhvaća cca 4.500 studenata različitih fakulteta: Fakulteta prometnih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatskog studija i Ekonomskog fakulteta. Ako samo 10% studenata odluči ući u rizik korištenja „divljeg“ željezničkog prijelaza, govorimo o brojci od 450 studenata.
DIJAGNOZA PROBLEMA
• Raštrkanost fakulteta Sveučilišta u Zagreba na više lokacija i preuzimanje Kampusa na Borongaj kao zajedničkog mjesta
• Neupotrebljivost dijela fakultetskih zgrada u centru grada nakon potresa
• Odvojenost studentskog Kampusa Borongaj od većine studentskih domova
• Loša prometna povezanost i udaljenost od tramvajskih i autobusnih linija što dovodi do kršenje prometnih pravila, pa i prelazaka preko željezničke pruge na „divljim“ kolosijecima
• Neuređenost prostora između željezničke pruge i studentskog Kampusa Borongaj
• Veća uporaba osobnih automobila i visoke cijene goriva
• Velike prometne gužve u gradu i dulje putovanje do studentskog Kampusa
• Slabo kretanje mladih osoba, pretilost i narušavanje zdravlja i imuniteta
BUDUĆE PROGNOZE
• Sve veći broj fakulteta će se prebacivati u studentski Kampus na Borongaju, a Sveučilište u Zagrebu težit će svojom kvalitetom privlačiti studente iz Hrvatske i šire
• Sve više sudionika u prometu će imati potrebu za korištenjem kvalitetnog javnog prijevoza
• Sve više će se javljati potreba za unaprjeđenje kulture i sigurnosti u prometu kako bi se smanjio broj stradavanja
RAZVOJNA TERAPIJA
• Prepoznavanje željezničkog stajališta Trnava kao središnjem mjesta javnog prijevoza za studente koji putuju do studentskog Kampusa
• Povezivanjem autobusnog stajališta uz željezničko stajalište kao ključno stajalište za studente koji putuju do studentskog Kampusa
• Izrada edukativne i zabavne staze do studentskog Kampusa kojom će se izbjeći hodanje po kolosijecima željezničkog kolodvora Borongaj.
REALIZACIJA PROJEKTA
Projekt: „KORAK KOJI ČINI RAZLIKU & STAV KOJI SE IZDVAJA U MNOŠTVU DRUGIH“ – Edukativno preventivni koncept o sigurnom i zdravom načinu života u prometu studenata Kampusa Borongaj koji se sastoji od tri dijela:
1. Edukativno preventivne akcije u prometu:
- Divlji prijelazi na relaciji Maksimir –Trnava
- Autobusna stajališta ZET-a na relaciji Maksimir-Trnava
- Željeznička stajališta: Maksimir i Trnava
- Željezničko-cestovni prijelaz: Trnava
- „Stvaramo dobre navike“ - Postavljanje poruka na „divlje“ prijelaze, a koji usmjeravaju ka službenom, sigurnom i zdravom putu
2. Edukativno preventivne akcije za sve studente Kampusa Borongaja i OŠ u blizini na temu sigurnosti i zdravog života u prometu (osnovni prometni postulati, poštivanje prometnih pravila, „u zdravom tijelu zdrav duh“, stvaranje dobrih navika, usvajanja novih znanja, prometne kulture i korekcija rizičnog ponašanja):
-Predavanja
-Radionice
-Info korner
-„Dobar domaćin“ – organiziranje predavanja za studente ostalih fakulteta
3. „Edukativna staza –„KORAK KOJI ČINI RAZLIKU & STAV KOJI SE IZDVAJA U MNOŠTVU DRUGIH“ (ruta / staza od stajališta Trnava koja vodi do studentskog Kampusa u trajanju od 15 minuta hoda)
- Informativne, edukativne i preventivne poruke o zdravom životu, pravilnom i nužnom ponašanju u prometu, naročito uz željeznicu te stvaranju dobrih navika.
NA KOJI NAČIN I KOJIM SADRŽAJIMA PREDLOŽENI PROJEKT DOPRINOSI OSTVARENJU CILJA?
U osmišljavanju promete infrastrukture često prometni projektanti zaborave na čovjeka kao najvažnijeg dionika prometa. Ideja o Kampusu Borongaj u službi studenata je bila dobra i prihvatljiva, no nije se sagledala u cijelosti, odnosno nisu se izučile manjkavosti i mogući problemi koji su nastali takvom migracijom fakulteta u novi i nepristupačan prostor.
Nije se razmišljalo o opasnostima s kojima se susreću studenti, poglavito brucoši kada kreću na Fakultet, a koji se nalazi u sklopu Kampusa Borongaj. Kampus Borongaj je područje izolirano i prometno nespretno povezano javnim prijevozom što i stvara problem za većinu studenata, a kojih je 4.500. Tako u ovom slučaju studenti kako bi prije stigli do fakulteta (a dolaze iz smjera grada) izlaze jednu autobusnu stanicu ranije te prelaze preko pruge na nedozvoljenom mjestu. A koji dolaze iz smjera sjevera, nalaze se na pola puta između dva stajališta i lako se odlučuju za „divlji“ prijelaz koji je prvi i najbliži u putanji kretanja prema Kampusu. U ljudskoj prirodi i ćudi je da traži kraći i jednostavniji put do zadanog odredišta. Ne razmišljajući pri tome o rizičnom ponašanju i mogućim stradavanjima. Službeni prijelaz se nalazi 500 m dalje. Tih par minuta duljeg hoda zanemarivo je u odnosu na opasnost s kojom se suočavaju kod takvog opasnog ponašanja. Ali isto tako praveći par koraka više, tih par minuta treba gledati kroz prizmu zdravlja, odnosno hodanjem doprinosimo zdravom načinu života (10.000 koraka dnevno potrebnih za zdravlje).
Dugoročno, sadašnji studenti će svoje dobre navike u prometu prenositi u buduće aktivnosti tijekom radnog i osobnog života.
Iskustva iz ovog projekta temelj su za rješavanje svih „divljih“ prijelaza u Gradu Zagrebu pa i šire.
CILJEVI PROJEKTA
Proaktivnim aktivnostima želimo studente informirati i educirati o prometu kao takvom, o prometnim pravilima koji su nužnost i preduvjet sigurnosti, prevenirati neželjena rizična ponašanja i stradavanja; upozoriti na kritična ponašanja i rizike takvog ponašanja, motivirati, pokrenuti i potaknuti na ostvarivanje i aktivno sudjelovanje u zajednici te stvaranje sigurnijeg i zdravog prometnog okruženja, socijalno prihvatljivog ponašanja korisnika i dionika prometa, smanjenje broja nesreća, ozlijeđenih i stradalih, težnja ka „0 nesreća“, podizanje stupnja prometne kulture, stvaranje pozitivnih stavova o prometu, izgradnja uzajamne tolerancije, promjena stečenih negativnih stavova, razvijanje solidarnosti, ljudskih i etičkih odnosa te svijesti o potrebi očuvanja ljudskog zdravlja i života i razvijanje svijesti o zaštiti okoliša.
PARTNERI NA PROJEKTU
SAFETY.GURU INSTITUT
SVEUČILIŠTE
FPZ
GRAD ZAGREB
ZET
HŽI
RAIL CARGO LOGISTIC
EY
FORTIS LABOR
UKLJUČENJE GRAĐANA U AKTIVNOSTI PROJEKTA TE INFORMIRANJE ŠIRE JAVNOSTI
Građani grada Zagreba biti će upoznati s projektom kroz promotivne najave i izjave za medije: prije, tijekom i poslije akcija, na otvaranju „Edukativne staze“, kroz tjednu komunikaciju putem društvenih mreža i weba tijekom trajanja projekta.
UKLJUČIVANJE VOLONTERA (STUDENATA FPZ I DJELATNIKA SG INSTITUTA) U PROJEKTNE AKTIVNOSTI
Brojanje korisnika „divljih“ prijelaza u vršnim satima, ispitnim rokovima..
Komunikacija / dijeljenje edukativnih i promotivnih materijala za vrijeme preventivnih akcija
Osmišljavanje poruka o sigurnom i zdravom životu
Edukacije / Radionice / Info korner
Autor: Sanja Paić / Dražen Kaužljar
Foto: Sanja paić