*

Ovisnost o društvenim mrežama uzima danak: Za šest godina 259 ljudi smrtno stradalo snimajući selfie

Privlačenje što većeg broja "lajkova" i pozitivnih komentara na društvenim mrežama kao što su Facebook i Instagram često motivira ljude na postavljanje unikatnih selfija. O tome koliko tehnologija utječe na naše živote, govori i podatak da je snimanje selfija postalo široko rasprostranjen vid samoizražavanja, pa čak i onda kada je potraga za savršenim selfijem za mnoge ljude posljednje što su učinili u životu.



"Sramota je da su mnogi ljudi izgubili živote samo zato što su pokušali napraviti fotografiju", rekao je Deniz Unay, ekspert za društvene medije.


Iako su žene te koje češće snimaju selfi, prema navedenom izvještaju, čak tri četvrtine smrtnih slučajeva povezanih sa snimanjem selfija čine muškarci, vjerojatno zato što su spremniji preuzeti rizik.

O podatku da prilikom snimanja selfija češće stradaju muškarci, Unay kaže: "Osjećaji hrabrosti, slobode, moći i uvažavanja su svojstveni muškarcima."

Prema njegovim riječima, težnja za divljenjem i uvažavanjem je nešto što muškarce čini odvažnijim.


Ističući kako posljednjih godina raste broj smrti povezanih sa snimanjem selfija, Unay je dodao kako se ljudi koji tragaju za odobravanjem drugih na društvenim mrežama ponekad prepuštaju bezobzirnom ponašanju.

Privlačenje što većeg broja "lajkova" i pozitivnih komentara na društvenim mrežama kao što su Facebook, Instagram i Pinterest ... često motivira ljude da na ove mreže postavljaju unikatne selfije.

Selfi, portret samog sebe snimljen kamerom mobitela, postao je alat za kreiranje vlastitog brenda, smatra Unay.



Ljudi pokušavaju kreirati vlastiti brend dijeleći selfije na društvenim mrežama, i ponekad čine sve kako bi osigurali održivost vlastitog brenda.

"Čežnja za jačanjem vlastitog brenda ohrabruje mnoge odlaziti na sve opasnija i opasnija mjesta kako bi snimili selfi".

"Kad vidite stijenu, liticu ili visoku zgradu, moguće je da ćete vidjeti i ljude koji pokušavaju snimiti selfi na tim mjestima", dodao je Unay, zaključivši kako su neki ljudi nevsjesni svojih ograničenja.


Ruska djevojka koja je pala sa devetog kata zgrade, kao i Indijac kojeg je usmrtio medvjed dok je snimao selfi primjeri su ljudi koji su stradali pokušavajući se fotografirati na opasnim mjestima i u opasnim situacijama.

Najviše ovakvih smrti prijavljeno je u Indiji, a slijede Rusija, Sjedinjene Američke Države i Pakistan, objavio je "Journal of Primary and Family Care".


Unay je upozorio kako ljudi, također, biraju svoje mobitele na osnovu jačine prednje kamere, koja će im omogućiti što bolje snimanje selfija.

"Danas je prednja kamera mobitela dizjanirana za kvalitetan selfi" dodavši kako je ovo postalo i komercijalni trik kako bi namamili entuzijaste.


Zajedno sa proizvodnjom selfi štapova i selfi obuće, mnoge web stranice objavljuju informacije o tome kako napraviti savršen selfi, nudeći i prijedloge poza.

Uz visokokvalitetne uređaje i znanje, ljudi su postali prijemčljivi kad je riječ o snimanju brzih selfija. Mnogi ljudi čak biraju mjesto svog godišnjeg odmora ovisno o ljepoti lokacije za snimanje selfija.


"Fokusirani su samo na pronalaženje mjesta na kojem će napraviti selfi. Jedina ideja koju imaju na umu je promocija vlastitog brenda tako što će snimiti što ljepši i opasniji selfi", smatra Unay.


Prema njegovim riječima, sve ovo ima i psihološku podlogu, jer nakon snimanja selfija njihov mozak luči jedan specifičan hormon, endorfin koji stvara ovisnost i vodi u nove potrebe upuštanja u rizik.


Fotografije uz članak, potvrđuju nam kako takav vid zabave nije zaobišao ni Hrvatsku. Snimljene su u Rijeci, Puli, Plominu, Splitu..., važnim hrvatskim infrastrukturnim lokacijama koje, osim ugroze i rizika vlastitog života, povlače i puno važnija pitanja sigurnosti cijele zajednice.


Stoga vas pitamo, jesu li upravo ti mladi željni samopromocije, s druge strane i svjetionici u mraku? I može li se išta poduzeti po tom pitanju?

Uredila: Sanja Paić

Izvor: dailysabah.com

Foto: Instagram



Kontaktiraj nas

Adresa. 

safety.guru INSTITUT, PAVLA LONČARA 12, 10360 Zagreb, CROATIA

Tel.

+385 92 301 9835 

+385 99 307 0408

Novosti.

  • Facebook Safety Guru
  • Instagram Safety Guru
  • Linkedin Safety Guru