Nepravilni kolosijek
Na dvokolosiječnoj pruzi vlakovi istog smjera voze po kolosijeku koji je određen za taj smjer. Vožnja tim kolosijekom naziva se vožnja pravilnim kolosijekom. Pravilni kolosijek ima svu potrebnu signalizaciju za promet vlakova ali samo za taj smjer. Kod nas u Hrvatskoj pravilni kolosijek je desni kolosijek u smjeru kretanja vlaka. No ponekad, kada nastupi potreba da neki vlakovi između dvaju ili više kolodvora ne voze po kolosijeku koji je za taj smjer određen, već po kolosijeku koji je namijenjen za promet vlakova iz suprotnog smjera, vožnja tih vlakova naziva se vožnjom po nepravilnom kolosijeku.
Vožnja po nepravilnom kolosijeku može biti predviđena, nepredviđena i iznimna.
Predviđena vožnja nepravilnim kolosijekom je vožnja koja se na dvokolosiječnoj pruzi unaprijed odredi a to je u pravilu onda kada se izvode građevinski ili drugi radovi održavanja pa postoji potreba da se jedan kolosijek zatvori.
Za predviđenu vožnju po nepravilnom kolosijeku izrađuje se poseban vozni red za jednokolosiječni promet u sljedećim slučajevima:
a) ako će zatvorenost kolosijeka trajati neprekidno dulje od 24 sata ili
b) ako će zatvorenost kolosijeka trajati uzastopno više od 5 dana u isto vrijeme dulje od 12 sati.
Nepredviđena vožnja nepravilnim kolosijekom je vožnja vlaka koja se uvodi zbog iznenadne potrebe uslijed koje je nastupila nemogućnost vožnje jednim od kolosijeka, a to je onda kada se dogodi neka nesreća na jednom od kolosijeka, pregaženje, nesreća na ŽCP-u, ili neki tehnički kvar koji je iznenada nastupio.
Ponekad iako su oba kolosijeka ispravna može se uvesti iznimna vožnja po nepravilnom kolosijeku. Iznimna vožnja po nepravilnom kolosijeku je vožnja vlaka koja se obavlja po nepravilnom kolosijeku dvokolosiječne pruge za vrijeme dok su oba kolosijeka sposobna za promet vlakova, a uvodi se npr. ako ima povećan broj vlakova jednog smjera da se što prije otpreme i da ne čekaju, pa se onda za jedan smjer koriste oba kolosijeka.
Kad vlakovi prometuju nepravilnim kolosijekom , zbog toga što nema potrebne signalizacije i zbog drugih tehničko-tehnoloških rješenja koje utječe na sigurnost prometa, vlakovi prometuju manjom brzinom nego onom koja je propisana voznim redom, tako da u tim slučajevima pojavljuju se i određena zakašnjenja vlakova.
Također valja napomenuti da osim dvokolosječnih pruga u Hrvatskoj na kojima je određeno da se jedan kolosijek koristi za jedan smjer a drugi kolosijek se koristi za drugi smjer, postoje i dvokolosiječne pruge na kojima je uveden tzv. obostrani promet, gdje su oba kolosijeka potpuno opremljena signalizacijom koja omogućuje da se oba kolosijeka koriste za oba smjera, i tu se po potrebi koriste bilo koji kolosijeci za promet vlakova bilo kojeg smjera. Takve dionice u Hrvatskoj su sljedeće: Zagreb Glavni kolodvor - Zagreb Zapadni kolodvor, Zagreb Glavni Kolodvor-Zagreb Borongaj, Staro Petrovo Selo-Nova Gradiška Okučani – Novska. Kod obostranog prometa, budući da su kolosijeci opremljeni signalizacijom za bilo koji smjer vlakovi prometuju redovitom brzinom bez obzira kojim kolosijekom prometuju.
Ovo može biti zbunjujuće za putnike koji primjerice na peronu u nekom stajalištu čekaju svoj vlak za određeni smjer a vlak se pojavi na dugoj strani perona jer je prometovao nepravilnim kolosijekom, odnosne neuobičajenim kolosijekom za putnike. Da bi se to izbjeglo putnici bi trebali biti obavješteni o takvom načinu prometa kako bi se izbjegle neugodne situacije, pretrčavanja preko kolosijeka i potencijalno opasne situacije za putnike u prometu.
Autor: Mario Dautović
Foto: Unsplash