Najveći ubojica je ubijanje vozača u pojam...
Updated: Aug 18
Vozačima se u prvom mjestu mora omogućiti efikasno sudjelovanje u prometu, a zatim sigurnost prometa. Ako je promet efikasan automatski je siguran. Onda ostaje ljudski faktor zbog kojeg je nužna još veća sigurnost. Ako promet nije efikasan, samim dodavanjem sigurnosti tj. regulacije ljudskog faktora neće se efikasno povećati sama sigurnost u prometu, nego možda i pogoršati. Ljudima se treba omogućiti efikasno putovanje / sudjelovanje u prometu od točke A do B. U takvom prometu sudionici se neće osjećati frustrirani i imati potrebu kršiti prometna pravila. Ako ih već budu kršili i budu kažnjeni radi toga, to će puno lakše prihvatit bez velike drame.

„Ležeći policajci“ su ogromni problem, ne samo za stanovnike nego i za promet. Treba ih koristiti samo kod škola, vrtića i oko trgova, gdje su brzine najviše 30-50 km/h. U zavoju samo pogoršavaju promet s naglim kočenjima i živciranjem vozača. Najveći ubojica je ubijanje vozača u pojam, brzine su jako male, a vozači frustrirani. Mrzim vozit Hrvatskom kada se pridržavam pravila, jer tada se ne voziš, već doslovno stojiš. Proputovao sam više od 40 država, bio na svim kontinentima i vidio da u zemljama gdje su dozvoljene veće brzine ima manje problema u prometu, a tamo gdje su niže brzine bez razloga, ljudi jednostavno luduju jer ne mogu drugačije. Na primjer, trenutno sam u Texasu. Na relaciji San Antonio - Seguin koju prolazim svaki dan, jako je puno sudara, na dijelu gdje je ograničenje 35 milja/h. Puno više sudara nego na brzim dionicama. Ta dionica s 35 milja/h je užasna, ravnina je, pregledna cesta i ubitačno spora vožnja. Brzina ubija ne radi brzine nego radi posljedica ne poštivanja pravila, a pravila se ne poštuju jer izluđuju ljude ako nemaju smisla! Gdje god su uvjeti za veće brzine trebaju biti dozvoljene veće brzine pa će se smanjit i nesreće!
Brzina od 90 km/h na ravnoj dionici nije brza, no nagla prebacivanja sa 120 km/h na 80 km/h pa na 40 km/h ubijaju. Naše autoceste imaju užasne restrikcije brzina i to ljude ubija. Autocesta s 30 km/h! Isto kao u Umbriji pored mosta 30 km/h, a 100 m prije tog znaka 90 km/h.
Kamere su u svakom slučaju isplate (makar imaju problema), ali su definitivno najbolje rješenje za sad. Ne štete mještanima i financijski se isplate. Samo ih se treba regulirano postaviti. Zone nadzora koje se pomiču i označene su, a to radi dosta država, zna se gdje je i kad koja zona. I kazne su tamo strože. Nakon nekog vremena ljudi se naviknu odmah jako oprezno voziti čim vide oznaku nadzorne zone makar tamo nema nikoga. Jednostavno ne žele riskirati. Nasumično slikanje nije bas produktivno jer većinom izaziva bijes kod vozača i frustracije te u slučaju da neko naknadno uoči skrivenu kameru automatski kočenjem može izazvati sudar.
Ako mogu efikasno putovati, samim time mogu i sigurno jer efikasan promet je sam po sebi siguran promet koji se osigurava kroz razne zakone i pravila sigurnost kojima se smanjuje utjecaj ljudski faktora, a iz kojeg proizlaze nesreće. Općenito podržavam povećanje brzine na dionicama koje to mogu naravno podnijeti, vozači će normalnije moći voziti i neće bit toliki pritisak niti stres, te neće bit potrebe pretjerivati toliko s brzinom. Većinom iz frustracije ljudi ubrzavaju. „Ležeće policajce“ treba zadržati u zonama oko trgova i jako gusto naseljenih prostora gdje pješaci imaju prednost. Mobitel, slažem se, nema se baš razloga držati u vožnji jer postoji i razglas i glasovne komande.
Autor: Marko Živković
Foto: frankie-lopez-unsplash