*
top of page

Kad prebrzo voziš staru Škodu i ugroziš sigurnost prometa

Ovo nije priča o novom Jugu 45 iz pjesme Zabranjenog pušenja već priča o jednom drugom zelenom limenom ljubimcu. Početkom 1995. godine nazvao sam svoje kući i tata se uzbuđeno pohvalio: „Kupio sam auto!“. Na kraju je to bila dvadeset godina stara zelena Škoda 100s koju je kupio za 500 njemačkih maraka. Rekao sam mu: „Od tog godišta više me zanimaju djevojke, a ne auto.“ No, ta naša stara Škoda je značila puno više nego sam mogao prvi tren i zamišljati. Bilo je potrebno samo navići se na traktorski volan i mjenjač sa četiri brzine. Cijelu obnovu kuće nakon oslobođenja Jasenovca smo napravili s njom. Bila je stalno na relaciji Lipovljani – Jasenovac i zatrpana raznoraznim alatom. Osim što je bila vrlo korisna pri obnovi, znao sam ju koristiti i za izlaske s ekipom. Iako nije bilo čak ni radija u njoj nije bilo dosadno. Svaki vikend smo negdje išli i bili smo pokretni. Jednom nas je čak i Policija zaustavila te su rekli kako smo vozili preko ograničenja. Svi u Škodi smo se počeli smijati kao ludi. Ljutiti policajac nas je mrko pogledao a ja sam mu rekao: „Daj vidi auto, zar stvarno misliš da može ići 96 km/h?“. Na to nas je pustio a mi smo se još dugo smijali. Bilo kako bilo, za bolje vozilo nismo imali novca, a pazili smo na Škodu kao da je novi Mercedes.


Mnogi i danas zbog loše financijske situacije kupuju stare automobile. Mnogima je zbog lošeg javnog prijevoza u Hrvatskoj stari automobil drugo prijevozno sredstvo u obitelji. Snalaze se ljudi i danas. No što kažu statistike.


Prema starosnoj strukturi 67,7 % vozila je staro 10 i više godina. Isto tako statistika kaže kako prema starosti vozila, počinitelji prometnih nesreća s poginulim osobama upravljali su u 126 (51,9%) nesreća vozilima starijim od 15 godina te u 31 nesreći (12,8%) vozilima starosti između 12 i 14 godina. Bilo bi dobro imati i podatak koliko je vozila starijih od 10 godina sudjelovalo u prometnim nesrećama s poginulim osobama. Prema istraživanjima Centra za vozila Hrvatske postoji jasna korelacija između težine nesreća i starosti vozila.

Isto tako, iako malo nevjerojatno zvuči, prema njihovim istraživanjima empirijski je dokazano da vozila nakon pete-šeste godine starosti, zbog tehničke neispravnosti, uzrokuju veći broj težih prometnih nesreća (sa smrtno stradalima). Kako tehnički neispravna vozila mogu proći tehničke preglede? Znači li to da nisu upitni vozači i sudionici u prometu za prometne nesreće sa smrtnim posljedicama već tehnička neispravnost vozila?


Ono što često govorim studentima menadžmenta poslovne sigurnosti koji su budući menadžeri sigurnosti da posebnu pozornost posvete analitičkom načinu razmišljanja. Zbog toga se jedna grupa zadaća odnosi na metode iz knjige Analitički menadžment, autora Roberta Kopala i Darije Korkut. Na predavanjima se tako prolaze sljedeće metode:


1. Za i protiv

2. SWOT analiza

3. Raščlamba kvadranta

4. Vražje zagovaranje

5. Stablo događaja

6. Delfi metoda

7. Matrica GE

8. Jednostavni scenarij

9. Analiza alternativnih mogućnosti

10. Indikatori i validatori indikatora

11. Force-filed analiza

12. Benchmarking

13. Generiranje višestrukih scenarija.


Kad je sigurnost vozila u pitanju uvijek postavljam tri dodatna pitanja temeljena na vlastitom iskustvu koja otvaraju nova područja promišljanja o sigurnosti prometa:

· Svoj prvi novi automobil sam kupio 1997. godine kako bih mogao doći u posjetu roditeljima u Jasenovac jer je vlak vozio do Novske, a onda sam morao stopirati nekad i preko sat vremena kako bih stigao u Jasenovac – kad bi u Hrvatskoj javni prijevoz bio kvalitetniji bi li to značilo da bi građani imali manje potrebe za automobilima i bi li to povećalo sigurnost prometa?

· Kad je prijatelj nabavio Renault 4 nije htio ići s njim jer onda ne može ništa popiti pa sam ja vozio i morao sam se naviknuti na drugačije pozicioniran mjenjač – koliko na sigurnost prometa utječe povremena ili česta promjena prijevoznih sredstava kojima se upravlja?

· Kupio sam sinu stari Peugeot 307 kako bi se „naučio osjetiti vozilo“ jer je u novom automobilu dosta toga automatizirano i nije imao osjećaj upravljanja takvim strojem – koliko je dobro mladim vozačima dati nova moćna vozila s kojima nisu stvarno svjesni stanja u kojem se nalaze dok sudjeluju prometu?


Ova pitanja, ali i mnoga druga koja se javljaju sve više traže da se u sigurnosti bavimo hazardima, odnosno izvorima opasnosti, a ne samo uzrocima prometnih nesreća.


Autor: Dražen Kaužljar

68 views0 comments
bottom of page