*
top of page

Izgubljeni kraljevi ulice


Izdubljeni kralj je film iz 2022. godine o potrazi za ostacima kralja Richarda III i ispravljanju povijesne istine o njemu. Richard III. film je temeljen na knjizi Potraga za kraljem: Richard III. i istinitom događaju.

Richard III. bio je engleski kralj i vladar Irske, a ubijen je u posljednjoj i odlučujućoj bitci Ratova dviju ruža. Bio je to sukob koji se vodio između dva ogranka engleske kraljevske dinastije Plantagenet i York. „Rat se vodio s prekidima između 1455. i 1485., a kraj tog rata obilježila je bitka u Bosworth Fieldu u kojoj je Richard III. pripadnik dinastije Plantagenet izgubio u sukobu s Henryjem Tudorom, dana 22. kolovoza ljeta gospodnjeg 1485.“

Kralj je posjetio, kažu, vidovnjakinju prije odlaska u bitku, koja mu nije baš prorekla sjajnu budućnost. Navodno mu je rekla da će mu pri povratku iz bitke razbiti glavu. Iako je Richardova vojska bila daleko nadmoćnija,


Henry Tudor je izvojevao pobjedu, što dobrim dijelom treba pripisati i izdaji. Računa se da je Richard imao 8000, a Henry 5000 vojnika. Prema sačuvanim zabilješkama Richard je u bitku krenuo na svom bijelom konju te je zašao duboko u neprijateljske redove, svjestan izdaje od strane dijela bliskih ljudi. Kako je bio nestrpljiv i bijesan zbog svega što se događalo, želio je što prije zadati poraz Henryju te je krenuo direktno prema njemu. No, kada mu se približio sasjekli su ga njegovi ljudi. Povijesni zapisi kažu da je pretrpio silovite udarce po kacigi, nakon čega je ona bila doslovno zabijena u njegovu lubanju.“ (https://povijest.hr/istaknuto/prica-o-smrti-i-prorocanstvu-richarda-iii-je-istinita-potvrdili-ostaci-s-parkiralista/, 26.06.2023.)


Osim uloge kralja Richarda III u filmu dominira i životno iskustvo koje prolazi Philippa Langley, žena koja se amaterski bavi poviješću. Philippa živi i radi u Edinburghu gdje gubi napredovanje na poslu zbog manje iskusne žene koja izgleda bolje. Neuspješno se suočava sa svojim muškim šefom koji ju smatra bolesnom i nepouzdanom za bolji posao, a njezin bivši suprug, koji pomaže oko njihova dva sina, govori joj da zadrži posao jer im treba novac. Prekretnica se događa kad Philippa prisustvuje predstavi Richard III. i poistovjećuje se s kraljem za kojeg smatra da je nepravedno oklevetan kao grbavac, ubojica djece i uzurpator. Nakon toga sastaje se s lokalnim Društvom Richarda III. koje također vjeruje da su ga protivnici nepravedno ocrnili. Njezino daljnje istraživanje pokazuje da neki izvori govore da je pokopan 1485. na području Leicestera, dok drugi kažu da je njegovo tijelo bačeno u rijeku Soar.  Philippa kontaktira arheologa Richarda Buckleya sa Sveučilišta u Leicesteru, koji odbacuje njezine ideje, ali kad mu sveučilište prekine financiranje, on joj se vraća. Philippa i Buckley se udružuju. Ona to izlažeGradskom vijeću Leicestera koje odobrava njen plan.

Ubrzo nakon iskapanja osteolog shvaća da se doista radi o Richardu III., s ispravnom vrstom smrtonosnog udarca u lubanju, 30-godišnjim muškarcem i zakrivljenom kralježnicom. Čelnici Sveučilišta u Leicesteru žurno preuzimaju projekt. U veljači 2013. Taylor objavljuje svoja otkrića svijetu na tiskovnoj konferenciji Sveučilišta u Leicesteru, na kojoj je Phillippa uvelike zaobiđena, a iskrivljena povijest o kralju Richardu III. I dalje ostaje. Philippa Langley ne odustaje i nakon niza godina uspijeva ispraviti i tu nepravdu, a kraljevska obitelj postavlja Richarda III. kao zakonitog kralja Engleske 1483. – 1485., tako da se više ne smatra uzurpatorom. Philippa je za svoj rad dobila „Most Excellent Orderof the British Empire“ (MPE).


Iskustva Philippe Langey mogu se prepoznati u mnogim situacijama iz naših svakodnevnih života gdje su podobnost ili izgled važniji od stručnosti za obavljanje posla. Ova priča govori i o težini praćenja njenih članova obitelji u realizaciji njene vizije koja se ne uklapa u svakodnevnicu, ali i ne odustajanja od o nje što joj je velika podrška. Ova priča me podsjeća na aktivnosti naših projekta vezanih uz divlji prijelaz Vrapčak, divlje prijelaze na području Zagreb Borongaja te rizičnih ponašanja na Hendrixovom mostu. U prometnom sustavu još uvijek prevladava posljedični pristup i svaki pokušaj pristupa „Vision Zero“ se u startu odbija, a ako se nešto ne može ignorirati pokuša ase ukrasti ideja kao vlastiti projekt. Financijska sredstva se omogućavaju samo za projekte koji slijede postojeći trend, bez obzira što su često neučinkovita, što najbolje pokazuje primjer nedavne nesreće ispred trgovačkog centra. Film i Philippino iskustvo je ipak izrazito motivirajuće. Iskustvo Philippe vezano uz nepravedno podcjenjivanje njenog amaterskog rada pokazuje važnost volonterskog rada u današnje vrijeme, a još više važnost vjere i ustrojenosti u provedbi vlastitih vizija. Puno više vrijedi strastveni pristup amaterskog rada, nego hladna nezainteresiranost kvazi menadžera.




Autor: Dražen Kaužljar

Foto: Internet / licegrada.hr

 

49 views0 comments
bottom of page