ILCAD konferencija - prezentacija rezultata istraživanja na temu "Biti profesionalni vozač"

Svatko tko se bavi sigurnošću prometa, a osobito željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP-ima) u svojim kalendarima rezervira prvi petak u lipnju, kad se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na ŽCP-ima.

Dok je prošle godine izvrstan domaćin jubilarne 10-te konferencije ILCAD bila Hrvatska, ovdje godine ta je čast pripala Nizozemskoj. Pod pokroviteljstvom Pro Raila konferencija ILCAD je održana 6. i 7. lipnja u gradu Amersfort koji je udaljen 50-tak kilometara od Amsterdama.

Kao što je bilo i očekivano na uvodnom dijelu su riječi lideri iz područja prometa i sigurnosti: Simon Fletcher, Mr. Hans Buijtelaar, Pier Eringa, Keir Fitch i François DAVENNE. Ono što je bilo zanimljivo je činjenica da je preko 90% sudionika bilo iz željezničkog sektora.

U drugom dijelu rad konferencije bio je podijeljen na šest tematskih grupa:

1. Ljudski čimbenik i ponašanje

2. Upravljanje i procjena rizika

3. Istraga

4. Inženjerstvo i inovacije

5. Obrazovanje i svjesnost te

6. Izvršenje.

U sklopu prve tematske grupe, Ljudski čimbenik i ponašanje, rezultate istraživanja iskustava profesionalnih vozača prezentirale su članice safety.guru INSTITUTA. To je prvi nastup Instituta na konferenciji ILCAD, a koji je uspješno obavljen kako zbog zainteresiranosti publike za temu tako i zbog činjenice da su u istraživanju obuhvaćeni profesionalni vozači cestovnih vozila (kamiona i autobusa), ali i profesionalni vozači vlakova – strojovođe.

Istraživanje je provedeno na 100 profesionalnih vozača, odnosno vozača autobusa, kamiona i vlakova.

Za dobre i iscrpne rezultate zaslužni su i naši partneri na projektu: Rail Cargo Logistic (www.railcargologistics.hr/hr), Rail Cargo Carrier (www.railcargocarrier.com/hr) te Presečki Grupa ( www.presecki.hr ), čiji su vozači sudjelovali u anketi.

Anketna pitanja su grupirana u pet područja: opće informacije te četiri temeljna područja safety.guru INSTITUTA: promet, sigurnost, psihologija i kultura.

Anketom je obuhvaćena samo jedna žena i to na zanimanju strojovođa, a što nam pokazuje da se radi o zanimanju za koje se uglavnom odlučuju muškarci. Kod vozača cestovnih vozila prosječna starosna dob je 50 god., a kod strojovođa 39 god. Obrazovanje i iskustvo imaju, ali ne na zavidnom nivou.

Podjednako sudjeluju i imaju iskustva u domaćem i međunarodnom prometu te prevoze i ljude i robu prema određenim zadanim specifičnostima.

U početku istraživanja važno je znati i spoznati osnovne razlike između cestovnog i željezničkog prometa: vozač vlaka (strojovođa) upravlja vozilom (vlakom) koje je prisilno vođeno po zadanoj trasi (pruzi) i to ga ograničava u odnosu na manevriranje u prometu. Vozač kamiona ili autobusa ima mogućnost vlastitog smjera kretanja i djelovanja u prometu. Vlak je veće mase i njegov zaustavni put je daleko duži. To su neki od podataka koji nam objašnjavaju zašto željeznica u odnosu na cestu ima prednost na željezničko-cestovnim prijelazima.

Iz područja kulture i edukacije zanimljivo je naglasiti kako postoji reciprocitet između udjela u kopnenom prometu i redovitog poučavanja. Iako cestovni promet obuhvaća 80 % kopnenog prometa, kad je riječ o edukaciji tek 27,4 % cestovnih profesionalnih vozača ima redovito poučavanja, a čak 94,1 % strojovođa. I jedni i drugi se slažu kako je kod 50 % cestovnih vozača i 90 % pješaka nezadovoljavajuća prometna kultura i kako je nužno ulaganje u edukaciju.

Iz područja psihologije vidljivo je kako je posao profesionalnih vozača stresan te djelomično utječe na njihovo zdravlje.

Iz područja prometa i sigurnosti važno je naglasiti neka inovativne preporuke poput video nadzora na ŽCP-ima za strojovođe ili horizontalne signalizacije i upozorenja na nailazak na ŽCP-e u navigacijskim uređajima kod cestovnih vozača. Tu su još preporuke za stavljanje klasičnog cestovnog semafora pri nailasku na ŽCP, ali i promjene pravila pri križanju cestovne prometnice s industrijskim kolosijekom te s prugom na kojoj je prekinut željeznički promet.

Zašto smo proveli ovo istraživanje? Zato što smo htjeli upozoriti i naglasiti da se iza tih velikih mašina, vozila i strojeva nalazi samo čovjek. A namjera našeg Instituta je staviti čovjeka u središte prometnog sustava. Suvremena tehnička i tehnološka rješenja brže se razvijaju nego što ih čovjek može pratiti.

Svaki pojedinac u prometnom sustavu je naizgled nevažan sam za sebe, ali kao što je za satni mehanizam važan svaki kotačić da bi savršeno funkcionirao, tako je i u prometnom sustavu važna uloga svakog pojedinca, dionika prometa. Čovjek je u središtu prometnog sustava. Njegov najvažniji čimbenik. Kao korisnik prometnog sustava pojavljuje se izravno kao vozač, putnik ili pješak.

Iako svi dionici snose jednaku odgovornost svojim sudjelovanjem u prometu, ipak je veća pažnja usmjerena na profesionalne vozače jer svojim odlukama utječu na živote i zdravlje drugih sudionika u prometu. Vozač kojem sigurnost prometa nije način života, vrlo je opasan vozač.

Osnovne pretpostavke profesionalnih vozača, a prema 4 osnovne kategorije Instituta:

Promet: profesionalni vozač je netko tko je adekvatno školovan i plaćen za prijevoz ljudi i robe. Sigurnost: profesionalni vozač je netko tko je odgovoran za svoje djelovanje u prometu na siguran način kako ne bi ugrozio sebe i ostale dionike prometa. Psihologija: profesionalni vozač je netko tko razmišlja o sigurnom djelovanju u prometu. Kultura: profesionalni vozač je netko tko to razumije, prihvaća i djeluje u prometu prema prometnim pravilima i propisima. Ima ljubav, empatiju, toleranciju i strpljenje za sve dionike prometa.

U svijetu u kojem je informacija valuta, a znanje najdragocjenija roba, ulaganje u edukaciju je imperativ društva. Cjeloživotno obrazovanje je najmoćnije oružje, nužnost i jedini pravi odabir svakog pojedinog korisnika prometa.

Ovi rezultati prezentirani su na 11. konferenciji ILCAD, a također će biti uključeni kad dio stručnog rada za nadolazeću konferenciju o DOP-u.

Drugi dan konferencije održan je tradicionalni tehnički posjet gdje su posjećeni najznačajniji, ali i najkritičniji ŽCP-i u okolici Amersfoorta i Amsterdama. Osim stručnog dijela ova Konferencija obuhvatila je koktel dobrodošlice na kolodvoru Amsterdam Central pa i kraći turistički obilazak samog Amsterdama.

Autori: Dražen Kaužljar i Sanja Paić

Foto: Pro Rail / Sanja Paić / Dražen Kaužljar