*
 

GRAD RIJEKA-SREDIŠTE POVIJESNE, KULTURNE I PROMETNE RAZLIČITOSTI I POVEZANOSTI

Rijeka je grad koji je u 2020. godini nosio titulu Europske prijestolnice kulture. Europska prijestolnica kulture je titula koja se jednom godišnje dodjeljuje europskom gradu kojeg Europska unija odabere. Titula je gradu Rijeci dodijeljena za program „Luka različitosti“. Tijekom jedne godine tom se gradu pruža prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život i kulturno-povijesnu baštinu. Nažalost, zbog pandemije Korona virusa, Rijeka u 2020. godini nije zasjala u punom sjaju. No, to je tek jedna godina. Rijeka ima priliku zasjati u 2021. godini i ostalim godinama koje tek dolaze.



Rijeka je grad koji u svom imenu nosi simbol vode; simbol života i protočnosti. To je uspavani grad velike perspektive koji će ovim projektom biti razbuđen i oplemenjen. Rijeka je centar povijesne, kulturne, ali i prometne različitosti i povezanosti; različitosti koja se urbanom umjetničkom intervencijom spaja u jedinstvenu cjelinu. Zato je važno naglasiti prometne različitosti i povezanosti. Osim pomorske luke, tu se nalaze najvažnije cestovne i željezničke prometnice prema srednjoj i sjeveroistočnoj Europi. Rijeka je grad po mjeri čovjeka što podrazumijeva i prometni sustav po mjeri čovjeka. To je temelj za urbanu, umjetničku intervenciju na postojećim željezničkim objektima. Opća nastojanja gospodarskog razvoja nalažu određenu prometnu politiku i težnju rješenjima koja osiguravaju najbolje uvjete djelovanja potrebnog prometnog sustava, odnosno korištenje postojećih prometnica i prometnog okruženja koje treba prilagoditi budućim potrebama prometa kako bi se osiguralo sigurno i nesmetano kretanje ljudi i dobara. Treba naglasiti kako je željeznički promet prioritet Europske prijevozne politike. Pri tome se ne smije zaboraviti da se promet 21. stoljeća gradi prema mjeri čovjeka, stavljajući upravo čovjeka u središte prometnog sustava. Rijeka je prometna poveznica mora i kopna. Kroz različita urbana i umjetnička rješenja, značajna za prometne i turističke podsustave, uključena je u program „Luke različitosti“.


Udahnjujući gradu Rijeci Kintsugi, japansku filozofiju i životno učenje kojim se ne bježi od grešaka, nepravilnosti, ožiljaka i lomova, već ih se prihvaća kao sastavni dio cjeline cijeneći prošlost, stvara se ljepša i snažnija sadašnjost. Evidentno je koliko objekti ožive od sjajnih tragova prošlosti koji bi bili potpuno obični i nezanimljivi bez njih. Umjetnost je oduvijek pratila puls života te preslikavala i opisivala stvarne priče pretvarajući ih u svevremenska čuda.


Željeznička poduzeća kao važan dio prometne različitosti i povezanosti moraju prepoznati priliku te se aktivno uključiti svojim aktivnostima, njegujući pri tom svoju željezničku baštinu. Jer baština nije samo dio povijesti ili kulturni fenomen nego je i pitanje kolektivnog identiteta.



1. URBANA UMJETNIČKA INTERVENCIJA NA POSTOJEĆIM ŽELJEZNIČKIM OBJEKTIMA


Planski pristup razvoju željezničkog sustava temelji se na maksimalnom iskorištavanju postojećih infrastrukturnih i prijevoznih sredstava te njihovu prilagođavanju budućim potrebama. Dodjelom prestižne titule ,,Europske prijestolnice kulture” 2020. godine gradu Rijeci za program ,,Luka različitosti”, potrebno je razmisliti o pokretanju projekta „Urbana umjetnička intervencija na postojećim odabranim željezničkim objektima”. Na rješenja se u prometnom sustavu gleda kroz tri različita pristupa: reaktivni i proaktivni pristup te pristup „stvaranja dobiti“.


Reaktivni pristup znači nezainteresiranost željezničkih poduzeća za izravno sudjelovanje u neophodnim promjenama te samo udovoljavanje standardima zbog zakona i težnja zadržavanju postojećeg stanja bez dodatnih aktivnosti. Proaktivni pristup obuhvaća ponudu gotovih programa preventivnih akcija u gradu Rijeci tijekom 2021. godine (preventivne akcije „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, a ne uništavaj“). Pristup „stvaranja dobiti“ podrazumijeva prepoznavanje željeznice u gradu Rijeci kao nezaobilaznog dijela prometnog, gospodarskog, graditeljskog, turističkog i kulturnog podsustava te traženje novih rješenja koja će stvarati dodanu vrijednost željezničkim poduzećima i gradu i očuvati željezničku baštinu (društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj). U ovom slučaju se dodana vrijednost traži kroz urbane umjetničke intervencije na postojećim željezničkim objektima.

Taj pristup sastoji se od tehničkog dijela, tehničke studije i ekonomskog dijela. U nastavku rada izrađen je tehnički dio s prijedlogom idejnog rješenja, a svaki pojedini dio se sastoji od dijagnoze stanja (snimanje postojećeg stanja željezničkog podsustava u Rijeci), buduće prognoze za razvoj željezničkog podsustava u Rijeci te razvojne „terapije” koja obuhvaća plansku koncepciju i pronalazi zadovoljavajuća rješenja te utvrđuje opseg aktivnosti.


Tehnički dio se sastoji od prijedloga urbanih, umjetničkih intervencija na sljedećim željezničkim objektima:

• mostovi sa zakovicama kao glavni simbol povijesne, kulturne i prometne povezanosti,

• pruga L212 Rijeka – Rijeka Brajdica,

• željezničko-cestovni prijelazi,

• ograda uz područje kolodvora Rijeka,

• galerija,

• ostali sadržaji.


Željeznički mostovi

Općepoznata je stvar da su mostovi građevine koje služe povezivanju. Oni spajaju obale i ljude, pristupačni su, njima se hoda potpuno besplatno i može ih se osobno i izbliza doživjeti. Iako je njihova uloga prvenstveno funkcionalna, ne moraju nužno biti dosadni. Štoviše, neki od njih predstavljaju veličanstvene primjerke arhitekture, imaju estetsku vrijednost i političko-društvenu funkciju. Neki se ističu ljepotom, neki veličinom, a neki zanimljivim pričama. Željeznički mostovi najviše privlače ljude svojom ljepotom i pristupačnošću.


Slika 1. Željeznički most u Rijeci, izvor: rad autora


Mladi ljudi često nisu ni svjesni opasne klopke u koju upadaju zbog vlastite znatiželje i poigravanja adrenalinom, zanemarujući pri tome ploču upozorenja „Zabranjeno hodanje prugom“.[1] Kakvu opasnost kriju željeznički mostovi? Naizgled su slični svi ostalim mostovima. Ipak postoje određene različitosti, a koje nose i određene opasnosti. Prva opasnost se odnosi na nepostojanje pješake staze na mostu i uskog prostora prilikom nailaska vlaka. Vlak je širi od same pruge te zauzima i uzak dio mostovne konstrukcije. Staze postoje, ali samo za željezničke radnike i ostale službene osobe. Sljedeća opasnost je postojanje kontaktne mreže na mostovima pa samim tim i visokog napona i velike opasnosti od strujnog udara. Ne treba zanemariti niti mogućnost bacanja predmeta kroz prozor vlaka od strane neodgovornih putnika. Lijepe i primamljive konstrukcije te ostavljanje vlastitog "umjetničkog" traga tako dovode mlade u velik rizik i smrtnu opasnost.


Rijeka ima niz lijepih mostova, a od željezničkih se posebno ističu četiri sa sljedećim posebnostima i zanimljivostima koje su temelj za urbanu umjetničku intervenciju (tablica 1.).

Tablica 1. Tehnička rješenja željezničkih mostova

Izvor: rad autora


Željezničko-cestovni prijelazi

Željezničko-cestovni prijelaz (ŽCP) je mjesto križanja željezničke pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini, može uključivati i križanje s pješačkom i biciklističkom stazom ili drugim putovima namijenjenim prolasku ljudi, životinja, vozila ili strojeva. [2] Križanje željezničke pruge i druge prometnice mora biti izvedeno tako da promet po željezničkoj pruzi i drugoj prometnici teče sigurno te da je zajamčena sigurnost svih sudionika u prometu. Jedan od najčešćih prigovora željezničkom prometu na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) odnosi se na dugo čekanje na dolazak vlaka. Pod dugim čekanjem obično se podrazumijeva 3 minute i više. Osobito kad se u obzir uzme kako postoji niz ŽCP-a gdje vlak dolazi za manje od jedne minute. Većini korisnika ŽPP-a nije jasno zašto se taj kraći period čekanja ne primjeni na svim ŽPP-ima. Sve te primjedbe su vrlo logične, osobito zato što mnogi pješaci ne čekaju dolazak vlaka, već idu preko pruge pored upaljene signalizacije.


ŽCP Krešimirova ulica (kod kolodvora Rijeka)

ŽCP Krešimirova ulica, kod samog kolodvora Rijeka, ima niz posebnosti zbog kojih mu je potrebno posvetiti posebnu pozornost:

• s jedne strane je ulaz u kolodvor, a s druge tunel pa je slaba vidljivost vlaka,

• to je željezničko cestovni i željezničko pješački prijelaz,

• to je ŽCP na kojem se vlak čeka dulje od 3 minute zbog ograničenja tehnološkog rješenja pruge,

• u zadnjih 5 godina na tom prijelazu je bilo 50 lomova polubranika, a šteta je bila 107.000 kuna[3],

• za vrijeme rada signalizacije na ŽCP građana i turisti prelazi prugu, za sada bez posljedica, ali negiraju prometna pravila i propise i na to treba djelovati,

• prilikom približavanja vlaka pojačava se zvučna signalizacija.


Slika 2. ŽCP Krešimirova ulica, izvor: rad autora


Jeste li primijetili kako vrijeme brzo prolazi kad vam je lijepo, a jako sporo kad vam se žuri? Sigurno jeste. Henry van Dyke davno je rekao: „Vrijeme je sporo za one koji čekaju, vrijeme je brzo za plašljive, vrijeme je dugo za one koji tuguju, vrijeme je kratko za one koji se raduju, za one koji vole, vrijeme ne postoji!“. Ako se već ne može skratiti vrijeme dolaska vlaka do ŽCP-a ili pješačkog prijelaza preko pruge, može li se ikako privući pozornost ljudi kako ne bi prelazili prugu dok je signalizacija upaljena i na taj način riskirali svoj život? Što bi to ljudima moglo biti toliko zanimljivo i privlačno kako bi usporili svoj užurbani ritam? Može li se prijelaz prilagoditi čovjeku, učiniti ga zanimljivijim te ga približiti korisniku, zainteresirati ga da pričeka i poštuje prometnu signalizaciju/prolaz vlaka?


Tablica 2. Tehnička rješenja ŽCP-a Krešimirova ulica

Izvor: rad autora


ŽPP Krnjevo

Na pješačkom prijelazu i stajalištu Krnjevo vrijeme kao da je stalo. Obnovljeno stajalište zadovoljava formu i ništa više. S aspekta sigurnosti prometa, možda je tako i dovoljno jer statistike izvanrednih događaja pokazuju kako u zadnjih pet godina nije bilo stradavanja.


Slika 3. ŽCP Krnjevo, izvor: rad autora


Ipak, tu se kriju i još neke lijepe i manje lijepe činjenice kao što su: pogled na more sa stajališta Krnjevo je prelijep da bi ostao nezabilježen te na toj dionici pruge bilo je suicida i krađe i uništavanja željezničke imovine.


Tablica 3. Tehnička rješenja ŽCP-a Krnjevo

Izvor: rad autora


ŽPP Sušak-Pećine

ŽPP Sušak Pećine je još jedan od prijelaza koji udovoljavaju propisima i standardima te statistike izvanrednih događaja pokazuju kako nije bilo težih izvanrednih događaja.

Slika 4. ŽCP Sušak Pećine, izvor: rad autora


Ipak, kao i ŽCP Krešimirova ulica, ima neke svoje posebnosti:

• s jedne strane je veliki trgovački centar, a s druge naselje i učenički dom,

• nakon prijelaza preko ŽPP-a, građani se susreću i s cestovnim pješačkim prijelazom; zebrom, koji se nalazi na zavoju, neposredno uz trgovački centar,

• na vlak se čeka dulje od 3 minute zbog ograničenja tehnološkog rješenja pruge,

• za vrijeme rada signalizacije na ŽPP, preko 98 % nestrpljivih građana prelazi prugu. Imali smo priliku susresti mlade ljude koji ne poštuju prometne propise i prelaze preko pruge dok je signalizacija upaljena, nesvjesni rizika u koji se upuštaju. Srećom, za sada bez posljedica, negirajući prometna pravila i propise i na to treba djelovati.


Tablica 4. Tehnička rješenja ŽCP-a Sušak-Pećine

Izvor: rad autora


Pruga Rijeka - Rijeka Brajdica

Grad Rijeka je najveća hrvatska luka i treći po veličini grad u Hrvatskoj. Zbog svog izvrsnog geoprometnog položaja, posebna je pozornost posvećena prometnim rješenjima od luke Rijeka prema odredištima u Hrvatskoj i Srednjoj Europi. Tu se posebno ističu željeznički i cestovni promet. Zbog rekonstrukcije željezničkog kolodvora Brajdica koja je započela prošlog ljeta, kroz središte grada Rijeke svakodnevno prolazi najmanje desetak vlakova s kontejnerima. Na taj način dodatno se ističe isprepletenost željezničkog i cestovnog prometa. Na samoj obali ne može se ne primijetiti vrlo neobična pruga koja se stopila s cestom i obalom. Proteže se od željezničkog preko autobusnog kolodvora prema kontejnerskom terminalu Brajdica, a ima sljedeće postojeće značajke:

• to je pruga od lokalnog značaja L212 Rijeka – Rijeka Brajdica, duljine 2.037 kilometara, [4]

• služi pretežno za dopremu i otpremu kontejnera iz kontejnerskog terminala Brajdice za kolodvor Rijeku i dalje u raznim smjerovima,

• kako bi jedan vlak od dvadesetak vagona prošao tom prugom potrebno je više od 5 minuta izravnog sudjelovanja u gradskom cestovnom prometu. Vozači automobila ne čekaju klasičnu željezničku odjavu već odmah nakon prolaska vlaka kreću u traženje parkirnih mjesta i stvaraju “Riječku prometnu čaroliju”,

• prolazi užim središtem Rijeke,

• prolazi neposredno uz gradsku tržnicu i Hrvatsko narodno kazalište Ivan pl. Zajc,

• po njoj se odvija i cestovni promet što je suprotno važećoj regulativi ali i izuzetan u prometnom smislu i vrijedno posebne pozornosti,

• pruga je neobična jer na njoj više vrijede pravila cestovnog nego željezničkog prometa; može se naići na nekoliko pješačkih prijelaza; zebri, preko pruge, parkirališta za automobile i na cestovnu rampu. Bez obzira na tu posebnost, sve dobro funkcionira.

• to nije ni industrijski kolosijek niti industrijski matičnjak, već lokalna pruga, ali regulacija na njoj je kao na industrijskom kolosijeku; promet na toj pruzi reguliran je izvršnim odredbama [5]. To kompromisno rješenje prihvaćeno je zbog radova na relaciji Rijeka Brajdica– Sušak Pećine.

• problem su naleti cestovnih vozila na manevarski sastav koji je već na pruzi. U zadnjih 5 godina su bila tri takva slučaja sa štetom od 16.000 kuna za željeznička poduzeća,

• nakon završetka tih radova, pruga L212 ostat će bez svog temeljnog značaja.


Tablica 5. Tehnička rješenja pruge Rijeka – Rijeka Brajdica

Izvor: rad autora


Prijedlog jednog od rješenja za prugu Rijeka – Rijeka Brajdica nalazi se na slici 5.

Slika 5. Pruga Rijeka – Rijeka Brajdica, izvor: rad autora


Početak i kraj Pruge Rijeka – Rijeka Brajdica

Početak pruge L212, odnosno, izlaz iz kolodvora Rijeka i završetak pruge L212, odnosno, ulaz u kolodvor Rijeku Brajdicu, imaju određene propuste prilikom križanja željezničkog i cestovnog prometa:

1. izlaz iz kolodvora i križanje sa cestom nije označeno cestovnom signalizacijom o nailasku na željezničku prugu, ali je zato cestovna signalizacija na području željezničke pruge postavljena,

2. na ulazu u kolodvor Rijeka Brajdica nalazi se željezničko cestovni prijelaz nepravilno označen.


Tablica 6. Tehnička rješenja početka i kraja pruge Rijeka – Rijeka Brajdica

Izvor: rad autora


Ograda uz željeznički kolodvor

Ograda je ono čime je nešto odijeljeno od nečeg drugog, što znači da ima svrhu zaštite određenog područja od nedozvoljenog ulaska na određeno područje. Željeznička područja, osobito uz kolodvore, ograđena su iz različitih razloga. Prvenstveno se radi o sigurnosnim razlozima, bilo da je riječ o sigurnosti prometa ili o zaštiti i čuvanju željezničke imovine. Zbog toga je vrlo važno imati kvalitetnu i uredno održavanu ogradu uz željezničke objekte. Ograda uz područje željezničkog kolodvora Rijeka, od Lumbijske ulice do autobusnog kolodvora ima sljedeće značajke:

• duljine je oko 5 kilometara i različitog je oblika izrade:

- zapuštena, ali lijepa, kamena ograda (cca 2,5 km),

- zapuštena, ali lijepa ograda od cigle s podnožjem od kamena (cca 1 km),

- bez ograde uz glavnu kolodvorsku zgradu,

- dijelovi zapuštene metalne ograde gdje nema zgrada, odmah uz cestovnu prometnicu,

- manji dijelovi prirodne ograde; živica,

• uz cijelu duljinu ograde nalazi se zapušteni drvored,

• na pojedinim dijelovima na ogradu su postavljeni reklamni jubmo plakati,

• uz željeznički prostor kolodvora Rijeka i Zvonimirove ulice veliki su infrastrukturni radovi koji dodatno narušavaju ljepotu graditeljske baštine željezničkog prostora.


Tablica 7. Tehnička rješenja ograde uz željeznički kolodvor Rijeka

Izvor: rad autora


Prijedlog jednog od rješenja ograde uz željeznički kolodvor Rijeka nalazi se na slici 6.

Slika 6. Pruga Rijeka – Rijeka Brajdica, izvor: rad autora


Željezničke zgrade i objekti

Stagnacija i propadanje željeznice u drugom dijelu prošlog stoljeća, zatim razvoj željeznica u Europskoj uniji nakon 1991. godine te razvoj novih tehničkih i tehnoloških rješenja u željezničkom prometu izravno su utjecali na funkcionalnost željezničkih zgrada i drugih objekata. Ono što je jučer bilo neophodno danas je postalo bespotrebno. Za te zgrade i objekte potrebno je pronaći novu namjenu, prodati ih, iznajmiti ili ih srušiti. Čvor Rijeka nije nikakav izuzetak od ostatka željezničke mreže u Republici Hrvatskoj pa i Europskoj uniji. Postoje tri zanimljiva primjera zapuštenosti željezničkih zgrada i objekata:

• okretnica u industrijskoj zoni zapadnog dijela kolodvora Rijeka – zgrada i objekti izuzetne kulturne i graditeljske vrijednosti u potpunosti su zapušteni i neupotrebljivi,

• skretnička kućica na zapadnom dijelu kolodvora Rijeka Brajdica – u dobrom stanju ali bez nekog funkcionalnog značaja, s tendencijom neupotrebljivosti nakon ukidanja pruge L212 Rijeka – Rijeka Brajdica,

• toalet u zgradi kolodvora Rijeka.


Tablica 8. Tehnička rješenja za željezničke zgrade i objekte

Izvor: rad autora


Prijedlog jednog od rješenja za željezničke objekte nalazi se na slici 7.

Slika 7. Umjetničke intervencije na objektima, izvor: rad autora



2. KULTURNE I TURISTIČKE ATRAKCIJE


Galerija kulture i sigurnosti u prometu

Iako stara poslovica kaže: „Preko preče, naokolo bliže“, svi traže prečice, a osobito ako je u pitanju pravovremeni dolazak na prometno odredište. Takva je situacija i s gradskim parkiralištem u Rijeci. Vozači, korisnici tog parkirališta, koji trebaju doći u Krešimirovu ulicu bez problema će koristiti ulazni prostor nekad željezničke direkcije koji nije pod nadzorom niti je zaključan te je u dosta zapuštenom stanju. To tako može funkcionirati dok se ne dogodi neka veća šteta unutra zgrade; ako taj prostor počnu koristiti ne uobičajeni korisnici parkirališta, nego provalnici ili neke druge osobe s lošim namjerama.


Tablica 9. Tehnička rješenja za galeriju kulture

Izvor: rad autora


Prijedlog jednog od rješenja Galerije kulture i sigurnosti prometa nalazi se na slici 8.

Slika 8. Galerija kulture i sigurnosti u prometu, izvor: rad autora


Turističke prijevozničke atrakcije u Rijeci

Jedna Maslowljeva teorija dijeli ljudske potrebe na fiziološke, sigurnosne, društvene, potrebe za poštovanjem te potrebe za samoostvarenjem. [6] Turizam se javlja kod treće grupe, a proteže se na četvrtu i petu grupu potreba. Uloga prijevoza u turizmu očituje se kroz dostupnost turističke destinacije, kretanje unutar turističke destinacije te putovanje određenim prijevoznim sredstvima.

Prometna dostupnost je skup različitih činitelja koji prijevoz čine sigurnim, udobnim, pogodnim s obzirom na vrijeme prijevoza i prihvatljivost cijene te koji omogućuje prijevoz većeg broja putnika. Unutarnja prometna dostupnost je mogućnost dolaska do pojedinog odredišta u turističkoj destinaciji nekim prijevoznim sredstvom, odnosno pješice, od objekta smještaja ili neke druge polazišne točke u destinaciji, pod prihvatljivim uvjetima za svrhu putovanja. Svaki odlazak iz mjesta privremenog stanovanja u turističkoj destinaciji u neko odredište u toj turističkoj destinaciji, udaljeno više od 500 metara u prometnom smislu smatra se putovanjem. Pomoć turistima u snalaženju po turističkim odredištima u velikom mjeri omogućavaju turistička signalizacija i obavijesti. [7] Nezaobilazni problem su gužve pa gradskim prometnicama zbog kojih je usporeno razgledavanje turističkog odredišta. Zbog toga se sve više pojavljuju turistički autobusi i druge turističke prijevozne atrakcije.

Rijeka je kao i većina primorskih i lučkih turističkih odredišta zatrpana cestovnim vozilima po gradskim prometnicama. S druge strane, pruga L212 Rijeka – Rijeka Brajdica prolazi kroz središte grada i kao takva može biti zanimljiva za uvođenje određenih turističkih prijevoznih atrakcija. Neke od činjenica, vezane za tu prugu kao potencijalnu turističku prijevozničku atrakciju su:

• pruga povezuje željeznički kolodvor, autobusni kolodvor i trajektnu luku.

• pruga prolazi pored značajnih kulturnih i povijesnih objekata u Rijeci: Hrvatsko narodno kazalište, tržnica i slično.

• pruga se koristi samo za teretni promet i nakon završetka radova na dionici Rijeka Brajdica – Sušak Pećine neće više imati svoju funkciju te će možda biti zatvorena.


Tablica 10. Tehnička rješenja za turističke prijevozničke atrakcije

Izvor: rad autora


Prijedlog jednog od rješenja turističke prijevozničke atrakcije nalazi se na slici 9.

Slika 9. Galerija kulture i sigurnosti u prometu, izvor: rad autora


Turistička signalizacija i obavijesti

Kad je u pitanju cestovna prometnica, svi su se navikli na prometnu signalizaciju (sustav za vođenje prometa), a sve se više navikavamo i na turističku signalizaciju (sustav za informiranje turista). To je logično jer su većina osoba vozači cestovnih vozila. Za kretanje turista i njihovo snalaženje u prostoru, pravovremeno, svrsishodno i istinito informiranje na cestovnoj mreži vrlo su važan dio ukupnog turističkog doživljaja za uspješnu valorizaciju turističke destinacije i atrakcije. Turistička i ostala signalizacija namijenjena je obavještavanju sudionika u prometu o kulturnim, povijesnim, prirodnim i turističkim znamenitostima te ostalim objektima i sadržajima u naseljenom mjestu. Sadržaj, boja, veličina i oblik znakova su propisani Pravilnikom o turističkoj i ostaloj signalizaciji; obično se nazivaju smeđi znakovi. Višestruki su učinci postavljanja turističke signalizacije u turističkoj destinaciji i izvan nje, a četiri su najvažnija:

1. povećanje turističkog prometa i potrošnje duljim zadržavanjem turista zahvaljujući ponudi zanimljivih i poticajnih sadržaja,

2. podizanje općeg dojma kod inozemnih turista o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji i poticanje razvoja do sada turistički zapostavljenih dijelova Hrvatske,

3. poboljšanje opće kvalitete života u pojedinom gradu ili mjestu te porast svijesti o vlastitim vrijednostima,

4. povećanje atraktivnosti kvalitetno obilježenih područja za inozemna i domaća ulaganja.


Kad je u pitanju željeznička infrastruktura, situacija je značajno drugačija. Prometna signalizacija koja se tiče voznog osoblja detaljno je propisana, a što se tiče putnika, u prvi plan dolaze ploče sa nazivima službenih mjesta koje su propisane u poglavlju „Isticanje naziva kolodvora i stajališta“:

„(1) “Na peronu, kolodvorskoj zgradi ili na drugom prikladnom mjestu mora biti na više mjesta istaknut naziv kolodvora odnosno stajališta, dobro vidljiv iz vlaka.

(2) Tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati natpisi naziva kolodvora i stajališta propisuju se posebnim propisima kojima se uređuje građevinski infrastrukturni podsustav.“ [8]

Kad je u pitanju željeznički kolodvor table se postavljaju sa svake strane na ulazu u kolodvor i na kolodvorskoj zgradi. Kad je u pitanju stajalište onda se table postavljaju na samom stajalištu. Na području kolodvora ili uz željezničku infrastrukturu ne postoji nikakva turistička signalizacija. Takva je situacija i u Rijeci. Osim toga, dolazi i do šaranja ploča s nazivima službenih mjesta.


Tablica 11. Tehnička rješenja za turističku signalizaciju i obavijesti

Izvor: rad autora



Projektna ideja „Grad RIJEKA - centar POVIJESNE, KULTURNE i PROMETNE različitosti i povezanosti“ svoju urbanu, umjetničku intervenciju na željezničkoj baštini i objektima temelji na suvremenim smjernicama društveno odgovornog poslovanja željezničkih poduzeća i održivog razvoja grada Rijeke. Što to znači? Uložena sredstva željezničkih poduzeća trebaju omogućiti poboljšanje poslovanja, racionalizaciju troškova te stvaranje nove vrijednosti za željeznička poduzeća.

Zlatne niti u ovom projektu stvarni su doprinos održivog razvoja željezničkog prometa u Rijeci. Navedene ideje trebaju verifikaciju, a nakon toga je potrebno utvrditi i faze implementacije u tri nivoa:

1. faza zagrijavanja: izvršenje najjeftinijih i najjednostavnijih aktivnosti kojima bi se privukla pozornost javnosti na projekt,

2. faza punog rada: izvršenje svih ključnih aktivnosti projekta koji daju puni doprinos Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture,

3. faza budućeg rada: izvršenje aktivnosti koje će donositi dobiti željezničkim poduzećima.

U teškim uvjetima prouzrokovanim uvođenjem strogih mjera radi Korona virusa, željeznička poduzeća su pokušala prepoznati svoje prednosti i mogućnosti u sklopu projekta Rijeka – Luka različitosti kao Europska prijestolnica kulture. S obzirom da je bilo nemoguće provoditi preventivne aktivnosti na željezničkim objektima i stvarati dodanu vrijednost na željezničkoj baštini u Rijeci, ovaj rad je podloga za neke nove aktivnosti i akcije u 2021. godini.



Autor: Sanja Paić

Foto: Sanja Paić / Internet

Izvor: Željeznice 21, ožujak 2021.



LITERATURA

1. Montreal Domaćin ILCAD-a 2017, Željezničar broj 859, HŽ Infrastruktura, Zagreb, 2017.

2. Pravilnik o uvjetima za određivanje križanja željezničke pruge i drugih prometnica, Narodne novine broj 111/15, Zagreb, 2011.

3. Izvod iz Analiza izvanrednih događaja u željezničkom prometu u 2018. Godini, HŽ Infrastruktura, Zagreb, 2019.

4. Odluku o razvrstavanju željezničkih pruga, Narodne novine broj 3/14, Zagreb, 2011.

5. Izvršne odredbe za organizaciju rada u kolodvorima Rijeka Brajdica i Rijeka i prevoženje manevarskih sastava na relaciji Rijeka – Rijeka Brajdica, HŽ Infrastruktura, Rijeka, 2019.

6. https://repozitorij.velegs-nikolatesla.hr/islandora/object/velegs%3A514/datastream/PDF/view , preuzeo 30.03.2020.

7. Horak, S.: Turizam i promet, VERN, Zagreb, 2014.

8. Pravilniku o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge RH-600, Narodne novine broj 128/2008, Zagreb, 2008.






25 views0 comments