*
 

Grad Beč potiče svoje građane da ozelene svoj životni prostor

Čak 53 posto gradskog područja u Beču čine zelene površine. Čak se i u samom središtu grada pored parkirališnih mjesta mogu se naći male, privatne zelene oaze kao što su balkoni, vrtovi, ali i unutarnja dvorišta ili krovne terase. Upravo su oni od velike važnosti u borbi protiv velikih vrućina te zaštiti klime i bioraznolikosti u gradu.


Ozelenjene površine isparavaju vodu, hlade prostore u svojoj neposrednoj blizini te pružaju stanište i izvor prehrane za kukce i ptice.


Kako bi potaknuo građane da u što većoj mjeri ozelenjuju svoje životne prostore, Grad Beč potiče ozelenjivanje krovnih terasa. Površina krovnih terasa koje se mogu ozeleniti u austrijskoj prijestolnici iznosi čak 5.000 ha, a za njihovo ozelenjivanje stavljeno je i do 20.200 eura na raspolaganje.


Ozelenjivanjem fasada zgrade se rashlađuju, a zimi čuvaju toplinu. Beč sufinancira njihovo ozelenjivanje. Unutarnja dvorišta pružaju mjesto odmora i u gusto izgrađenim gradskim područjima.


Od 2008. Grad Beč oblikuje zelene površine uređene na posebno ekološki prihvatljiv način i primjer je uspješnog ozelenjivanja životnih prostora, bilo da se radi o vrtovima, fasadama, balkonima, krovnim terasama ili unutarnjim dvorištima.


Tako je nedavno vrt s jezercem u gradskom okrugu Hietzing oblikovan kao zelena oaza. Zbog nekorištenja gnojiva i kemijskih sredstava za prskanje i zaštitu biljaka u vrtu je nastao pravi prirodni raj za veliku noćnu paunčad, viline konjice, smeđe krastače, male vodenjake, jelenjake i žute perunike.


Svaka pojedina zelena oaza pozitivno utječe na gradsku klimu te pružajući hladovinu i isparavajući kišnicu pomaže u rashlađivanju tijekom ljetnih mjeseci.


Ozelenjivanje fasada bršljanom, divljom lozom ili glicinijama nije samo ugodno za oko, nego može i znatno smanjiti korištenje klima-uređaja. Biljke penjačice su dobra mjesta za gniježđenje ptica, a divlje pčele i leptiri još će u kasnu jesen oblijetati cvjetove bršljana. Takva vertikalna livada doprinosi očuvanju bioraznolikosti u grada, a stanovnici zgrade mogu u njoj uživati iz prve ruke.


Pretvaranje krovnih terasa u zelene oaze zahtijeva još manje truda: umjesto šljunka može se postaviti mahovina ili žednjak, a vrt obogatiti gredicama. Grad Beč potiče svoje građane da ozelenjivanjem svojih životnih prostora pridonose povećanju životne kvalitete i biološkoj raznovrsnosti u gradu.


Ozelenjene fasade, krovovi i unutarnja dvorišta samo su neki od projekata kojima se Grad Beč bori protiv toplinskih otoka i klimatskih promjena. Tako se u austrijskoj prijestolnici godišnje posadi i do 4.500 stabala, a dosadašnjih 60 kilometara uređenih plaža za kupanje uz Dunav se neprestano proširuje.


Osim toga Beč do 2025. godine planira urediti dodatnih 400.000 kvadratnih metara zelenih površina u što spada primjerice 30.000 kvadratnih metara veliki park u okrugu Seestadt Nord. Raspršivači vodene maglice, prskalice i česme kojih je u Beču oko 260 snižavaju temperaturu javnog prostora u kojem su postavljene, a i pružaju oblik zabave za najmlađe.


Za projekte pojedinih gradskih okruga u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica, Grad Beč je do kraja 2025. godine stavio ukupno 100 milijuna eura, tj. 20 milijuna eura godišnje, na raspolaganje.




Uredila: Sanja Paić

Foto: Stadt Wien / Fürthner



9 views0 comments