*
top of page

Empatija u prometu

Pokazivanje empatije u poslovanju pozitivno je za radnike. Važna je za sve, od inovacija do održavanja motiviranosti i zadovoljstva radnika kako bi ostao u tvrtki. Razlog zašto je empatija toliko potrebna je taj što ljudi doživljavaju više vrsta stresa koje štetno utječe na mentalno zdravlje, osobne živote ali i način realizacije aktivnosti i komunikacije s korisnicima. Te negativne posljedice moguće je smanjiti s empatijom u poslovanju. Empatija ima niz pozitivnih utjecaja poput porasta inovacija, veće uključenosti radnika, lakšeg nošenja između poslovnih i privatnih obveza te povećanje suradnje na poslu.

Empatija doprinosi pozitivnim odnosima i organizacijskoj kulturi, a također potiče rezultate. Ono što je bitno to je djelovanje. Empatični ljudi će svojim djelima potaknuti druge osobe na veći doprinos, predanost, suosjećanje i djelovanje.


Ono što je kod empatije dodatno važno je da je ona urođena ljudima. To se može primijetiti već kod djece od dvije godine koja su pokazala da shvaćaju da drugi imaju drugačije perspektive od njihovih. Pa čak i kod odraslih ljudi koji kada vide da njihovi prijatelji doživljavaju prijetnje, iskuse aktivnost u istom dijelu svog mozga koji bi bio pogođen kao da su im osobno prijetili. Ljudi osjećaju svoje prijatelje i kolege jednako duboko kao što osjećaju sami sebe.


Ako je empatija odlika pozitivnog vodstva u poslovanju, koliko može biti pozitivna i sastavni dio unaprjeđenja prometne kulture i sigurnosti. Empatija, tolerancija, strpljenje i ljubav su smjernice s kojima prilazimo budućim i sadašnjim prometnim planerima prilikom edukacija u školama i stručnim skupovima. Razlog za takav pristup leži, između ostaloga, u mnogim negativnim primjerima s prometnica:


· pješaci na uskim pješačkim stazama ići će po pravilu: „Tko je jači, taj kvači!“

· od susreta pješaka i biciklista na pješačkim stazama često se zna dogoditi da biciklisti viču pješacima da se maknu

· pojave gdje su pješaci i vozači romobila na pješačkim stazama prepune su izazovnih situacija

· postupanje vozača automobila prema pješacima ili biciklistima na križanjima ili zebrama

· postupanje vozača automobila jedni prema drugima

· postupanje vozača automobila prilikom borbe za parkirališno mjesto

· postupanje vozača automobila kad ne puštaju autobuse javnog prijevoza itd.


Suvremena tehnološka rješenja više se bave smanjenjem utjecaja sudionika u prometu, a manje oslanjanjem na njihovo ponašanje. Bilo da je riječ o izgradnji križanja u dvije razine do uvođenja inteligentnih transportnih sustava koji kroz inteligentne prometnice i inteligentna vozila minimiziraju nepravilno ponašanje i ljudsku pogrešku.


U europskoj i američkoj ITS arhitekturi definirano je posebno funkcionalno područje „upravljanja transportom“ koje se sastoji od sljedećih funkcija: vođenje prometnog toka, upravljanje incidentnim situacijama, upravljanje potražnjom, pružanje meteoroloških informacija te održavanje cesta. Vrlo učinkovita i korisna rješenja, zar ne? Ali možda ne uvijek i ne kod nas. Tako, na primjer, temperamentni vozači vrlo rado će pokušati nadmudriti inteligentni semafor koji se prebacuje na crveno kad se vozi 40 Km/m. Oni ću pokušati vozit na tom dijelu preko 100 km/h kako se svjetla na semaforu ne bi stigla niti promijeniti. Zbog takvih iskustava, u safety.guru INSTITUTU ćemo i dalje biti zagovornici empatije u prometu i potaknuti sve sudionike u prometu kad se nađu u izazovnoj situaciji na jedan od dva moguća smjera razmišljanja:


1. "Kad bih sada ja bio/bila na njegovom/njezinom mjestu, što bih mislio/mislila?"

2. "Kad bih sada ja bio/bila na njegovom/njezinom mjestu, što bih osjećao/osjećala?"



Autor: Dražen Kaužljar

25 views0 comments
bottom of page